Inačica od 6. srpnja 2011. u 19:03 vidi izvor Bugoslav (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 9.342 edits Uklanjanje izmjene 2992716 što ju je unio/unijela 31.147.123.174 (Razgovor sa suradnikom:31.147.123.174) nepotrebno (pre)naglašavanje ← Starija izmjena		Inačica od 5. kolovoza 2011. u 18:55 vidi izvor Gdje je nestala duša svijeta (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.135 edits uklonjeni subjektivni komentari Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{Neutralnost}}~~ {{Izvor}} '''Miljenko Smoje''' ([[Split]], [[14. veljače]] [[1923]]. - [[Split]], [[25. listopada]] [[1995]].) ~~bio je~~ hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je [[putopis]]e, [[scenarist\|scenarije]], [[reportaža\|reportaže]] i [[satira\|satire]] o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na ''[[Radio Split\|Radio Splitu]]'', u [[Slobodna Dalmacija\|''Slobodnoj Dalmaciji'']], [[Vjesnik u srijedu\|VUS]]-u i [[Vjesnik (novine)\|''Vjesniku'']]. ▼ ~~{{Neprovjereno}}~~ ▲'''Miljenko Smoje''' ([[Split]], [[14. veljače]] [[1923]]. - [[Split]], [[25. listopada]] [[1995]].) bio je hrvatski novinar, književnik, i televizijski scenarist. Pisao je [[putopis]]e, [[scenarist\|scenarije]], [[reportaža\|reportaže]] i [[satira\|satire]] o običnom čovjeku i suvremenom životu. Objavljivao je na ''[[Radio Split\|Radio Splitu]]'', u [[Slobodna Dalmacija\|''Slobodnoj Dalmaciji'']], [[Vjesnik u srijedu\|VUS]]-u i [[Vjesnik (novine)\|''Vjesniku'']]. == Životopis == Smoje se rodio u siromašnoj obitelji težaka u [[Split\|Splitu]]. Odrastao je u četvrti [[Varoš (Split)\|Varoš]], tradicionalno poznatoj po simpatijama za [[anarhizam]], [[socijalizam]] i druge [[ljevica\|lijeve]] političke pokrete. To će imati snažan utjecaj na Smojin opus stvorivši kod njega simpatije za malog čovjeka i krajnji prezir prema svakom autoritetu. ~~Smoje je~~Godine [[1941.]]. završio je gimnaziju, a nedugo zatim je u [[travanjski rat\|travanjskom ratu]] pala [[Kraljevina Jugoslavija]], a Split okupiran i anektiran od fašističke [[Italija\|Italije]]. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i [[Komunistička partija Jugoslavije\|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije. ~~Smoje je to svejedno prebrodio, isto kao i kraće pritvaranje od strane fašističkih vlasti.~~ Nakon rata je Smoje je kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od [[1950.]]. godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu [[Slobodna Dalmacija]]. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu [[humor]]a, vješto koristio čakavski dijalekt. U svojim putopisima (koji su u biti bili i novinski članci i intervjui s mještanima i opis mjesta), objavljivanim u "Slobodnoj Dalmaciji" (veličine cijele stranice ili cijele dvije stranice) je novinarskim neformalnim pristupom pisao o ~~[[Dalmacija\|~~dalmatinskim]] malim mjestima. ~~<!-- "po dalmaciji", slično ovom je bio naziv -->~~ Smoje je postao jedan od najuglednijih novinara tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska\|Hrvatske]] i [[Druga Jugoslavija\|Jugoslavije]], ali je njegovoj slavi ipak najviše doprinio rad na humorističkoj TV-seriji [[Naše malo misto]] iz [[1970]]. godine, koja je burne ekonomske, političke i kulturne promjene prije, za vrijeme i poslije [[drugi svjetski rat\|drugog svjetskog rata]] pokazala kroz prizmu malih ljudi u dalmatinskom gradiću. Serija je [[1982]]. godine dobila i filmski nastavak u obliku igranog filma [[Servantes iz Malog mista]]. Smoje je [[1979.]]. godine otišao u mirovinu, ali je za Slobodnu Dalmaciju nastavio pisati kolumnu ''Dnevnik jednog penzionera''. Godinu dana kasnije je prema vlastitoj knjizi napisao scenarij za [[Velo misto]], TV-seriju koja je obrađivala povijest Splita od [[1910.]]. do [[1947.]]. godine~~, a koja se ponekad koristi i kao neslužbena povijest prvih godina nogometnog kluba [[Hajduk]]~~. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure od tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas. Za vrijeme [[raspad SFRJ\|raspada Jugoslavije]] Miljenko Smoje se postavio kao žestoki protivnik hrvatskog nacionalizma i kao takav je nakon dolaska [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]] i [[HDZ]]-a postao nepoćudna osoba, a njegov je opus skinut s programa [[Hrvatska radiotelevizija\|državne televizije]]. Nakon što je Slobodna Dalmacija godine [[1993]]. kontroverznom privatizacijom prešla u ruke Tuđmanovog pristaše [[Miroslav Kutle\|Miroslava Kutle]], Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika [[Feral Tribune]] gdje je pisao sve do svoje smrti. Smoje je nepoćudnim prestao biti tek [[1998.]] godine kada je Hrvatska televizija konačno odlučila reprizirati Velo misto, a nakon višegodišnjih rasprava su splitske gradske vlasti odlučile da se Smoji podigne spomenik. Miljenko Smoje je pokopan u [[Žrnovnica (Split)\|Žrnovnici]], pokraj [[Split]]a. Line 32 ⟶ 28: * ''Velo misto, prvi dil'' (2004.) * ''Velo misto, drugi dil'' (2004.) == Vanjske poveznice == [http://feral-tribute.audiolinux.com/tpl/tribute/article_tisak.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1&NrSection=1&NrArticle=351 Prvi članak u Feralu] Line 37 ⟶ 34: [http://www.profil.hr/knjiga/velo-misto-drugi-dil/28495/ Službena biografija na profil.hr] *[http://www.vladimirkreca.com/arhiva001/SmojeKronicar.htm Vladimir Kreća.com] {{GLAVNIRASPORED:Smoje, Miljenko}} [[Kategorija:Hrvatski književnici]]

Miljenko Smoje: razlika između inačica