Razlika između inačica stranice »Gabriele D'Annunzio«

Dodano 565 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
m (r2.7.1) (robot Mijenja: nl:Gabriele d'Annunzio)
[[Datoteka:Gabriele D'Annunzio.jpg|okvir|Gabriele d'Annunzio]]
'''Gabriele D'Annunzio''', rođen pod imenom ''Gaetano Rapagnetta D'Annunzio''<ref>Puno ime i prezime njegova oca bilo je Francesco Paolo Rapagnetta D'Annunzio, jer je prezimenu s kojim se rodio dodao prezime svog ujaka Antonija D'Annunzija; v. A. Rapagnetta, ''La vera origine familiare e il vero cognome del poeta abruzzese Gabriele D'Annunzio'', Carabba, Lanciano, 1938, http://www.italialibri.net/autori/dannunzio.html, te http://www.istrianet.org/istria/history/1800-present/dannunzio/index.htm</ref>, ([[Pescara]], [[12. ožujka]] [[1863.]] – [[Gardone Riviera]], [[1. ožujka]] [[1938.]]), talijanski pjesnik, dramaturg, političar.
 
Jedan je od značajnijih članova [[iredentizam|iredentističkog]] pokreta te duhovni vođainspirator [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]].
 
== Životopis ==
Gabriele D'Annunzio je bio podrijetlom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]{{nedostaje izvor|date=August 2011}}. Rođen je u [[Pescara|Pescari]], pokrajinau [[Abruzzo|Abbruzzu]], kao sin bogatog zemljoposjednika i gradonačelnika grada čije je ime izvorno bilo Francesco Paolo Rapagnetta, a kojem je on poslije dodao prezime svog ujaka D'AnnunzioAnnunzija.<br />
 
U šesnaestoj godini mu je otac financirao objavu prve zbirke pjesama ''Primo vere''. Od tada gradi karijeru pisca koji se ističe svojim slobodoumnim i lascivnim stilom, kao i načinom života.
 
== Politika ==
D'Annunzio se često prikazuje kao preteču i idejnog začetnika talijanskog [[Fašizam|fašizma]]. Njegova vlastita otvorena politička gledišta koja su izronila prilikom stvaranja Ustava (''Carta del Carnaro'') [[Talijanska uprava za Kvarner|Talijanske uprave za Kvarner]] kojeg je izradio u suradnji s [[anarhosindikalizam|anarhosindikalistom]] [[Alceste de Ambris|Alcesteom de Ambrisom]]. De Ambris je pripremio političku mrežu kojoj je D'Annunzio pridao svoje pjesničke vještine.
De Ambris bijaše vođa skupine talijanskih pomoraca koji su podigli ustanak i stavili se u službu D'Annunzija sa svojim plovilima. Ustav je utemeljio korporativnu državu, sa devet korporacija koje su predstavljale različite gospodarskeprivredne grane (radnici,poslodavci,stručnjaci) te desetu koja je trebala predstavljati "nadmoćna "ljudska bića (junake, pjesnike, proroke, nadljude). Carta je također proglasila glazbu kao jedan od temelja države.
Većinu[[Benito stvariMussolini]] vezanihje zaod diktatorskoD'Annunzija vladanjenaučio većinu vještina koje je koristio [[Benitoza Mussolini]]diktatorsko jevladanje, naučiokao odto D'Annunzijasu: metode vladanja Rijekom, gospodarstvo i korporativna država; trikovi na pozornici, veliki i emotivni javni nacionalistički obredi, rimski pozdrav, retorička pitanja masi, sljedbenici u crnim košuljama, Arditi, sa svojim discipliniranim, okrutnim odgovorima na bilo kakve znakove neslaganja sa službenom vlasti.
 
D'Annunzio je po nekim idejama začetnik prakse prisilnog zatvaranja političkih protivnika, korištenjekorištenja [[ricinisuovo ulje|ricinusovogricinusova ulja]] i sličnih metoda u svrhu ponižavanja, onemogućavanja te katkad i ubijanja. Takva praksa je postala uobičajeno sredstvo djelovanja [[crnokošuljaši|crnokošuljaša]].
 
D'Annunzio je podržavao talijansku ekspanzionističku politiku te je između ostalog i pohvalio talijansku invaziju na [[Etiopija|Etiopiju]].
[[Guvernerova palača]] postaje D'Annunzijeva rezidencija, a s njenog balkona drži brojne govore. U tim govorima Rijeka je mučenički grad - città olocausta - žrtva međunarodne politike koja ne dopušta talijasnkom narodu da se sjedini u jednoj državi.<br />
 
Svojim govorima kojima D'Annunzio opčinjava mase. Zaslužan je za oživljavanje rimskog vojnog pozdrava s uzdignutom rukom kojem dodaje poklič '''''eia, eia, eia, alalaalalà.''''' Oživljava i druge rimske simbole i stalvjastavlja ih u službu talijanskog [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Iredentizam|iredentizma]].<br />
 
Dana [[12. studenoga]] [[1920.]] [[Kraljevina SHS]] i [[Kraljevina Italija]] potpisuju [[Rapallski ugovor|Rappalski ugovor]], ali D'Annunzio ga ne prihvaća i talijanska Vlada želi protjerati D'Annunzijeve legionare silom.<br />
Kako bi se osigurali od napada sa [[Sušak|Sušaka]], legionari su na sam [[Badnjak]] noću digli u zrak mostove na [[Rječina|Rječini]]. <br />
 
Brod Kraljevine Italije ''Andrea Doria'' ispalio je nekoliko projektila prema Guvernerovoj palači pri čemu je D'Annunzio bio lakše ranjen.
Međusobno ubijanje talijanskih vojnika trajalo je 5 dana.
Poginula su 22 ardita, 18 talijanskih redovnih vojnika i 5 civila. Ovaj je događaj u povijest ušao pod imenom Natale di Sangue (Krvavi Božić).<br />
* ''La nave'' (1908.)
* ''Fedra'' (1909.)
 
==Bilješke==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.gabrieledannunzio.net/ www.gabrieledannunzio.net]
*[http://web.archive.org/web/20080623053707/http://worldatwar.net/nations/other/fiume/ KronoligijaKronologija njegove kratke vlasti nad Rijekom]
*[http://www14.brinkster.com/philayu/CRO/fiume/fiume.htm#pic4 StampPoštanske Fiumemarke Rijeke]