Hijerarhija Katoličke Crkve: razlika između inačica

Biskupije se u pravilu povezuju u crkvene pokrajine. Na čelu crkvene pokrajine je [[metropolit]] koji je uvijek nadbiskup točno određene nadbiskupije u crkvenoj pokrajini. Ipak, jedno sjedište metropolita nije nadbiskupija, Rimska biskupija, i papa je metropolit koji nije nadbiskup. Nadbiskupije su većinom sjedišta motropolita, no to ne mora biti tako (npr. [[Zadarska nadbiskupija]], koja uz to nije niti u jednoj crkvenoj pokrajini). Biskupije crkvene pokrajine koje nisu metropolitanske se zazivajunazivaju ''sufraganske'', a njihovi biskupi [[sufragan]]i. Metropoliti u sufraganskim biskupijama nemaju redovitu vlast, ali imaju neke nadzorneposebne ovlasti nadzorne naravi. Neke od tih ovlasti ima i sufragan najstariji po promaknuću u metropolitanskoj biskupiji. Metropolit ima ovlast sazvati ''pokrajinski sabor'' na kojem sudjeluju svi biskupi crikvene pokrajine. Simbol metropolitove časti je [[palij]].

U nekim državama (npr. u [[Poljska|Poljskoj]]) biskup jedne biskupije, najčešće najstarije u tom narodu, ima naslov [[primas]]a. To je u načelu počasna titulanaslov i ne nosi sa sobom nikakvu vlast. U hrvatskim krajevima naslov primasa (''Primas Dalmatiae atque totius Croatiae'') nosio je svojedobno splitski, jednoć solinski, nadbiskup, i to sve do prve polovice 19. stoljeća.