Vladko Maček: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: uk:Владко Мачек
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 76:
U veljači [[1927]]. bio je izabran za predsjednika Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, a u rujnu ponovno za zastupnika u Narodnoj skupštini. Nakon smrti Stjepana Radića ([[1928]].) bio je postavljen za predsjednika HSS-a i ujedno supredsjednika, sa [[Svetozar Pribićević|Svetozarom Pribićevićem]], Seljačko-demokratske koalicije. U početku je prihvatio uvođenje diktature , misleći da ona može voditi rješenju hrvatskoga pitanja, no ubrzo je postao njezin kritičar. Premda je nakon uvođenja apsolutističkoga režima rad HSS-a formalno bio zabranjen, u stvarnosti je, ponajviše zahvaljujući njegovu nastojanju, započelo jačanje stranačke organizacije te povezivanje HSS-a s ostalim građanskim Strankama u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Pritom je HSS u svojim redovima okupio sve slojeve hrvatskog društva i stao na čelo općehrvatskog nacionalnog pokreta. U studenome [[1932]]. dao je konačan oblik tzv. [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkim punktacijama]], kojima je oštro osuđen kraljev apsolutizam i hegemonija Srbije te zatraženo preuređenje države na načelima složene državne Zajednice bez prevlasti jednog ili više njezinih dijelova nad ostalima. Zbog toga je bio uhićen u siječnju [[1933]]. i osuđen na tri godine zatvora, iz kojeg je pušten potkraj [[1934]]. amnestijom kneza [[Pavle Karađorđević|Pavla Karađorđevića]]. Na izborima [[1935]]. i [[1938]]. bio je nositelj zemaljske oporbene liste Bloka narodnoga sporazuma. Jedno od njegovih temeljnih političkih stajališta bilo je da se postojeća višenacionalna država, izložena srbijanskoj prevlasti, mora preustrojiti, ako želi opstati. Kako bi riješio hrvatsko pitanje u Kraljevini Jugoslaviji, ušao je u pregovore s premijerom [[Dragiša Cvetković|Dragišom Cvetkovićem]] te s njime [[26. kolovoza]] [[1939]]. sklopio sporazum kojim je osnovana [[Banovina Hrvatska]]. Pritom su predstavnici HSS-a ušli u vladu,a sam Maček bio je potpredsjednik.
 
Nakon puča [[27. ožujka]] [[1941]]. bio je imenovan za potpredsjednika u vladi generala [[Dušan Simović|Dušana Simovića]], ali je u travnju na svoje mjesto u vladi delegirao JurajaJurja Krnjevića i vratio se u Zagreb. Odbio je mogućnost proglašenja hrvatske samostalnosti pod njemačkom zaštitom. Smatrajući da će pobjedom savezničkih snaga HSS preuzeti vlast u Hrvatskoj, zauzimao se za [[politika čekanja|politiku čekanja]] odbijajući suradnju i s [[partizani|partizanima]] i s [[Ustaše|ustašama]]. Kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlasti [[NDH]] zatvorile su ga u listopadu 1941. u [[koncentracijski logor Jasenovac]], a od ožujka [[1942]]. bio je u kućnome pritvoru na imanju u Kupincu. U lipnju [[1945]]. otišao je u emigraciju, isprva u Francusku, a [[1947]]. u [[SAD]]. Ondje je bio jedan od suosnivača Međunarodne seljačke unije u kojoj su se nalazili prvaci predratnih seljačkih stranaka. U inozemstvu je uspio očuvati HSS. Zastupao je ideju da bi Jugoslaviju trebalo urediti u duhu sporazuma iz [[1939]]., a od [[1956]]. isticao je misao da bi jugoslavensku zajednicu valjalo preustrojiti na konfederalnom načelu. Njegovi posmrtni ostatci preneseni su u domovinu i [[15. svibnja]] [[1996]]. položeni na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]].
 
== Utjecaj ==