Sveta Stolica: razlika između inačica

'''Sveta Stolica''' ([[latinski|lat.]] ''Sancta Sedes'') ili [[Apostolska Stolica]] označava vrhovnu vlast [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], odnosno [[papa|papu]] i [[Rimska kurija|Rimsku kuriju]].

U međunarodnim odnosima i u međunarodnome pravu Sveta Stolica je zaseban [[subjekti međunarodnog prava|subjekt međunarodnog prava]], koji se ne smije miješati s [[Vatikan|Državom Vatikanskog Grada]]. Naime, od prestanka [[Papinska država|Papinske države]] [[1870.]] godine, pa sve do utemeljenja Države Vatikanskog Grada [[1929.]] godine mnoge su države nastavile održavati redovite diplomatske odnose na najvišoj razini sa Svetom Stolicom i nastavile sklapati [[međunarodni ugovori|međunarodne ugovore]] ([[konkordat]]e), tei jedruge Svetaslične Stolica prihvaćena samostalnim subjektom međunarodnog pravaugovore. Taj subjektivitet nastavio se i nakonPoslije potpisivanja [[Lateranski ugovori|Lateranskih ugovora]] [[11. veljače]] [[1929.]] godine,međunarodni tesubjektivitet jojSvete jeStolice onstalno priznatje različivan i danasodvajan zajednood sasubjektiviteta subjektivitetomdržave Državestvorene Vatikanskogsklapanjem gradaspomenutih ugovora kojima je riješeno "rimsko pitanje" nastalo ujedinjenjem [[Italija|Italije]].

Papa upravlja Katoličkom crkvom preko [[Rimska kurija|Rimske kurije]] ili [[Rimski dvor|Rimskoga dvora]]. Kurija, skup institucija zaduženih za upravljanje crkvenim poslovnim na najvišoj razini, sastoji se od DržavnogDržavnoga tajništva, devet [[Kongregacija]], tri Suda, jedanaest Papinskih vijeća te sedam Papinskih komisijapovjerenstava. Radom Kurije ravna Državno tajništvo, kojemu je na čelu državni tajnik, uz kojega su zamjenik za opće poslove Držanoga tajništva (lat. ''substitutus'') s kardinalnomprisjednikom državnimza tajnikom,opće koordiniraposlove Kurijom(lat. Trenutačno''adsessor''), jete natajnik čeluza Državnogodnose s državama Državnoga tajništva s dotajnikom. Dok je državni tajnik redovito kardinal, [[Tarcisiozamjenik Bertone]]za opće poslove i tajnik za odnose s državama su nadbiskupi, ua ranguprisjednik [[predsjednikza vlade|predsjednikaopće vlade]]poslove i dotajnik za odnose s državama su svećenici s naslovom počastnoga prelata Njegove Svetosti.

Sveta Stolica (ne Država Vatikanskog Grada) održava diplomatske odnose sa 176179 država,<ref>[http://www.vatican.va/news_services/press/documentazione/documents/corpo-diplomatico_index_en.html Ured za tisak Svete Stolice]</ref> [[Europska Unija|Europskom unijom]] i [[Suvereni malteški vojni red|Suverenim malteškim viteškim redom]]. Sveta Stolica održava odnose posebne prirode s [[PLO|Palestinskom oslobodilačkom organizacijim]] (ured na čelu s direktorom). Za diplomatsku aktivnost zaduženo je Državno tajništvo, Odsjek za odnose s državama. Sedamnaest je međunarodno priznatih država s kojima Sveta Stolica nema nikakvediplomatskih odnose:odnosa devetsa jesljedećim islamskihdržavama: ([[Afganistan]], [[Saudijska Arabija]], [[Brunej]], [[Komori]], [[Malezija]], [[Maldivi]], [[Mauritanija]], [[Oman]], i [[Somalija]]), 4 komunističke ([[Kina]], [[Sjeverna Koreja]], [[Laos]], i [[Vijetnam]]), te [[Kraljevina Butan|Butan]], [[Bocvana]], [[Burma]], i [[Tuvalu]].

Sveta Stolica je jedini subjekt međunarodnog prava iz [[Europa|Europe]] koji održava diplomatske odnose s [[Tajvan]]om (Republika Kina), i to na razini [[otpravnik poslova|otpravnika poslova]] ''ad interim'' u Taipeiju, dok Tajvan ima [[veleposlanik]]a pri Svetoj Stolici.