Katedrala Marije Majke Crkve u Mostaru: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Miv2 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Mostar katedrala.JPG|thumb|300 px|Mostarska katedrala]]
'''Katedrala Marije Majke Crkve ''' je [[stolnica|stolna]] ili [[katedrala|katedralna]] [[crkva]] mostarsko-duvanjskoga [[biskup]]a te je u tome svojstvu glavna [[crkva]] odnosno [[crkva]] matica [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]] tei istodobno je jedna od tridanas rimokatoličkečetri postojeće [[Katolička Crkva|katoličke]] [[stolnica|stolnice]] ili [[katedrala|katedrale]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sve četiri rimskoga obreda ili, pučki rečeno, rimokatoličke.
 
Podignuta na čast Božju, mostarska je [[stolnica]] ili [[katedrala]] posvećena Mariji Majki Crkve.
 
== Povijest ==
 
Nastojanjem apostolskoga vikara [[biskup]]a [[Anđeo Kraljević|fra Anđela Kraljevića]], franjevca, u Mostaru je [[1867.]] podignuta katedrala, ''(templum cathedrale)'', i posvećena [[1867.]]apostolski godine,prvaci|apostolskim posvećenaprvacima]] svetomu [[Sveti Petar|Petru]] i [[Sveti Pavao|Pavlu]], apostolskim prvacima. Ta je katedrala od [[1890.]] pripojena franjevačkomumostarskomu franjevačkom [[samostan]]u kaoi župnaujedno proglašena [[župa|župnom]] [[crkva,|crkvom]]. aKasnije su biskupi [[Paškal Buconjić]] i [[Alojzije Mišić]], pripremaliobojica sufranjevci, pripremali teren i materijal za gradnju nove [[stolnica|stolnice]] ili [[katedrala|katedrale]] na Rondou, danas Trg hrvatskih velikana. IMeđutim, zemljištejugoslavenske isu građakomunističke oduzeti suvlasti [[1948.]] ioduzele podignut[[Katolička DomCrkva|Crkvi]] kulture,i danas nazvan Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače. Župna crkva sv. Petrazemljište i Pavlagrađu služilate jesu kaopodigle katedralaDom svekulture, dodanas izgradnjeHrvatski nove katedraledom [[1980.herceg]]a godine[[Stjepan uKosača|Stjepana blizini Biskupskog ordinarijata, koja je posvećena Mariji Majci Crkve. Uz nju je osnovana i istoimena župaKosače]].
 
Vrativši se iz uzništva, hrabri i napaćeni [[biskup]] [[Petar Čule]] i njegovi svećenici nisu se odrekli gradnje crkve, koju svaki biskup i svaka biskupija moraju imati, to jest crkve matice, što je po svojoj naravi svaka [[stolnica|stolnice]] ili [[katedrala|katedrale]]. Zbog toga unatoč ne malim političkim teškoćama i raznim ograničenjima, izrazitima za jugoslavensko doba, ipak uspijevaju podignuti novu crkvu, te je kako tako građevinski okončati [[1980.]] i osposobti za sveto bogoslužje. Ostvaruje se tako san hercegovačkih katolika duži od jednoga stoljeća, čime je »grad na Neretvi« napokon dobio [[biskup]]sku crkvu. Nju je one iste godine na [[blagdan]] Uzvišenja Svetoga Križa, to jest [[14. rujna]] [[1980.]], [[biskup]] [[Petar Čule]] svečano posvetio i predao svojemu nasljedniku na [[biskupska stolica|biskupskoj stolici]] [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjskih biskupa]], [[mons.]] [[Pavao Žanić|Pavlu Žaniću]], kleru i vjernome Božjem puku. U toj prigodi sam [[biskup]] [[Petar Čule]], koji je istodobno u znak posebnoga [[papa|papina]] poštovanja toga dana promaknut za nadbiskupa, [[biskup koadjutor|biskupu koadjutoru]] [[Pavao Žanić|Pavlu Žaniću]] predao je i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]] kao i upravu [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanskom biskupijom]].
 
Novopodignuta mostarsku [[stolnica|stolnicu]] ili [[katedrala|katedralu]] teško je stradala u granatiranjima grada za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] devedesetih godina prošloga stoljeća, te joj je bila prijeko potrebna temeljita obnova. U okviru te obnove sagrađen je i [[zvonik]] u čijemu se tornju sada nalazi šest [[zvono|zvona]]. Postavljene su i klasične [[orgulje]], što je i vjerski i kulturni doprinos razvoju grada Mostara i glazbenoga života uopće.
 
== Osobitosti ==
 
U kripti se nalazi kapela. U samoj su kapeli i grobovi [[nadbiskup]]a [[Petar Čule|Petra Čule]] i biskupa [[Marko Perić|Marka Perića]]. (''Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!'')
 
== Katedralna župa ==
 
Uz [[stolnica|stolnicu]] ili [[katedrala|katedralu]] vezana je i jedna od mostarskih gradskih župa, Župa Marije Majke Crkve, kojoj istodobno služi kao župna [[crkva]]. (''Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!'')
 
== Posebna slavlja ==
 
Osim redovitih katoličkih [[svetkovina]] i [[blagdan]]a u mostarskoj se [[stolnica|stolnici]] ili [[katedrala|katedrali]] posebnom svečanosću slave još svetkovina posvete same [[stolnica|stolnice]] ili [[katedrala|katedrale]], koja je istodobno blagdan za cijelu [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjsku biskupiju]] i pada na [[14. rujna]], zatim svetkovina Marije Majke Crkve, nebeske zaštitnice, koja se slavi na [[Duhovi| duhovski ponedjeljak]], te svetkovina svetoga Josipa, zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupijeMostarsko-duvanjske biskupije, koja kao i općenito pada na [[19. ožujka]]. (''Tekst valja još doraditi i dopuniti podatcima!'')
 
Nastojanjem apostolskoga vikara [[biskup]]a [[Anđeo Kraljević|fra Anđela Kraljevića]] u Mostaru je podignuta katedrala ''(templum cathedrale)'', [[1867.]] godine, posvećena svetomu [[Sveti Petar|Petru]] i [[Sveti Pavao|Pavlu]], apostolskim prvacima. Ta je katedrala od [[1890.]] pripojena franjevačkomu [[samostan]]u kao župna crkva, a biskupi [[Paškal Buconjić]] i [[Alojzije Mišić]] pripremali su teren i materijal za gradnju nove katedrale na Rondou, danas Trg hrvatskih velikana. I zemljište i građa oduzeti su [[1948.]] i podignut Dom kulture, danas nazvan Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače. Župna crkva sv. Petra i Pavla služila je kao katedrala sve do izgradnje nove katedrale [[1980.]] godine u blizini Biskupskog ordinarijata, koja je posvećena Mariji Majci Crkve. Uz nju je osnovana i istoimena župa.
 
{{Commonscat|Cathedral Marija Majka Crkve (Mostar)}}