Integral: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
Ideju su integriranja oblikovali u kasnom sedamnaestom stoljeću [[Isaac Newton]] i [[Gottfried Wilhelm Leibniz]]. Skupa s konceptom [[derivacija|derivacije]], integral je postao osnovni alat infinitezimalnog računa, s brojnim primjenama u znanosti i inženjerstvu. Integriranje i deriviranje su povezani [[osnovni stavak integralnog računa|osnovnim stavkom integralnog računa]].
Line 20 ⟶ 25:
Integrali [[diferencijalna forma|diferencijalnih formi]] igraju fundamentalnu ulogu u suvremenoj [[diferencijalna geometrija|diferencijalnoj geometriji]]. Ova su poopćenja integrala prvotno iznikla iz potreba [[fizika|fizike]], i igraju značajnu ulogu u oblikovanju fizikalnih zakona, napose u [[elektrodinamika|elektrodinamici]]. Apstraktnu matematičku teoriju poznatu kao [[Lebesque integracija]] je razvio [[Henri Lebesgue]].
Naziv "integral" se također može odnositi sinonimno na značenje onoga od [[antiderivacija|antiderivacije]], funkcije ''F'' čija je derivacija dana funkcija ''f''. U ovom se slučaju zove neodređenim integralom, dok su integrali o kojima se raspravlja u ovom članku naslovljeni određenima. [[Osnovni stavak integralnog računa]] tvrdi da se antiderivacija može rabiti za računanje integrala nad intervalom
:<math>\int_a^b \! f(x)\,dx = F(b) - F(a)\,</math>
{{mrva-mat}}
| |||