Turkijski narodi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 11:
Na Dalekom istoku, u Središnjoj Aziji, [[Ujguri]] su istjerani iz Mongolije. Prije se tu vodila borba među turkijskim plemenima, za kontrolu nad Mongolijom. Ujguri se tada u 9. stoljeću naseliše u sadašnji [[Xinjiang]] u sjeverozapadnoj Kini. Dio Ujgura odlazi na zapad u sadašnji [[Uzbekistan]], gdje su nomadsko stočarstvo zamijenili za sjedilački život. Ovi ljudi postadoše ovdje poznati kao [[Uzbeci]].
 
Mongolsko osvajanje koje počinje u ranom 13. stoljeću prouzročilo je niz pokreta turkijskih naroda što se nastavilo više stoljeća. [[Kipčaki]] (Kipchaks) iz područja [[Irtiš]]a polaze na jugozapad kroz Kazahstan i nastaniše se u sadašnjoj jugozapadnoj [[Rusija|Rusiji]]. Mongolska najezda uništi ih, a pade i posljednji ostatak nekad moćnog seldžučkog carstva na tlu [[Iran]]a. Ipak, [[Džingis Kan-kan]] umire (1227), a njegovo carstvo se podijeli, što rezultira procesom islamizacije i turkifikacije Mongola van mongolskog područja. Njihov utjecaj slabi, a raste moć Turaka u Središnjoj Aziji. Jedan od turkijskih vođa, Timur, bio je sposoban da u kasnom 14. stoljeću proširi svoju vlast preko većine jugozapadne Azije. Tek u 15 stoljeću, ruska ekspanzija prema Kaspijskom jezeru tjera Turke istočno, u sadašnji Kazahstan. Danas ih poznajemo kao Kazahe.
 
Zbog procesa migracija, osvajanja, mješovitih brakova i asimilacija, mnogi su turkijski narodi sadašnje Središnje i Jugozapadne Azije miješanog porijekla. Nakon Ruske revolucije 1917. turkijski narodi počinju stvarati začetke budućih nacionalnih zajednica, to su Kazahstan, Uzbekistan, Kirgizija i Turkmenija.