Robert Hooke: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: zh-min-nan:Robert Hooke |
Robert Hooke - nadopunio |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Jan_Baptist_van_Helmont_portrait.jpg|mini|Robert Hooke]]▼
[[Datoteka:Anchor Escapement.png|mini|desno|150px|Zapinjač]]
'''Robert Hooke''' (Freshwater, [[18. srpnja]] [[1635]]. - [[London]], [[3. ožujka]] [[1703]].), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Jedan je od najmnogostranijih znanstvenika [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Bio je poznat i kao teoretičar i kao eksperimentalist. Radio je s [[Robert Boyle|Robertom Boyleom]] na konstrukciji [[zračna pumpa|zračne pumpe]] i poboljšao [[mikroskop]]. Eksperimentalno je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]]. Prvi je utvrdio da se svaka tvar grijanjem rasteže, postavio kinetičku hipotezu [[plin]]ova i formulirao osnovni zakon teorije elastičnosti (
▲[[Datoteka:Jan_Baptist_van_Helmont_portrait.jpg|mini|Robert Hooke]]
==Životopis==
Robert Hooke je rođen u malom mjestu Freshwater, na [[otok]]u [[Isle of Wight]], koji se nalazi na jugu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Bio je najmlađi od četvero djece. Otac mu je bio [[svećenik]], pa je očekivao od Roberta da i on to bude. Otac mu je radio i u [[Škola|školi]], pa je mogao podučavati svog sina, jer je bio uglavnom slabog zdravlja. Robert je bio jako zainteresiran za [[mehanika|mehaniku]] i izradu nacrta. Tako je bio rastavio jedan [[bronca|brončani]] [[Sat (instrument)|sat]] i uspio napraviti kopiju od [[Drvo (materijal)|drva]], koja je dosta dobro radila.
Otac mu je umro 1648., a Robertu je vrlo malo ostavio. Na sreću, u [[London]]u se pokazao kao dobar student. Postao je pomoćnik [[Thomas Willis|Thomasu Willisu]], a zatim je od 1655. do 1662. bio pomoćnik [[Robert Boyle|Robertu Boyleu]], gdje se pokazao vrlo uspješnim u izradi zračne pumpe i promatranju kod izvođenja poznatog [[Boyle-Mariotteov zakon|Boyle-Mariotteovog zakona]]. <ref> Encyclopaedia Britannica, 15th Edition, vol.6 p. 44 </ref>
Od 1655. radi na poboljšanju [[Sat (instrument)|sata s njihalom]], izumivši '''zapinjač''', koji je znatno popravio točnost satova. Osim toga, za satove uvodi i [[opruga|spiralne opruge]]. Smislio je i način za određivanje [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. 1660. je osnovano Kraljevstvo društvo ([[Engleski jezik|engl]]. ''Royal Society''), koje je kasnije okupljalo mnoge poznate [[fizičar]]e tog vremena, a Robert Hooke je proveo oko 40 godina u njemu, posebno za izvođenje [[Eksperiment|pokusa]]. Otkrio je razliku između [[Vena|venske]] i [[Arterija|arterijske]] [[krv]]i. Našao je i način kako [[Mjerenje|mjeriti]] [[snaga|snagu]] [[Eksplozija|eksplozije]][[ barut]]a.
1660. je otkrio zakon o ponašanju elastičnih tvari, posebno [[opruga]], koji je kasnije nazvan [[Hookeov zakon]]. Zbog radova na [[gravitacija|gravitaciji]], došao je u žestok sukob s [[Isaac Newton|Isaacom Newtonom]], koji je bio jedno vrijeme i predsjednik Kraljevstvog društva. Od 1680. radio je na [[vibracije|vibracijama]]. Riječ [[stanica]] dolazi od [[Latinski jezik|latinske riječi]] ''cellula'' ([[Hrvatski jezik|hrv]]. ''ćelija''), a ime je odabrao Robert Hooke promatrajući tanke prereze [[Pluto|pluta]] (stijenke mrtvih stanica).
Robert Hooke je radio i na mjerenju udaljenosti do [[zvijezda]] metodom [[Paralaksa|paralakse]], ali nije uspio zbog nesavršenosti [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]]. Jedan od prvih je promatrao [[Saturn (planet)|Saturnov]] prsten i dvostruke zvijezde. Nakon što je London izgorio u velikom [[požar]]u 1666., radio je na obnovi grada.
== Izvori ==
▲Jedan je od najmnogostranijih znanstvenika [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Bio je poznat i kao teoretičar i kao eksperimentalist. Radio je s [[Robert Boyle|Robertom Boyleom]] na konstrukciji [[zračna pumpa|zračne pumpe]] i poboljšao [[mikroskop]]. Eksperimentalno je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]]. Prvi je utvrdio da se svaka tvar grijanjem rasteže, postavio kinetičku hipotezu [[plin]]ova i formulirao osnovni zakon teorije elastičnosti ('''''[[Hookeov zakon]]'''''). Predložio je temperaturu tališta leda za nul-točku termometarske skale.
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Hooke, Robert}}
| |||