Razlika između inačica stranice »Galski ratovi«

Obrisano 7 bajtova ,  prije 9 godina
jezične sitnice
m (r2.7.1) (robot Dodaje: ga:Cogaidh na nGallach)
(jezične sitnice)
Pod pojmom '''Galski rat''' podrazumjeva se vojni pohod koji je preduzeo rimski vojskovođa [[Gaj Julije Cezar]] (Gaius Iulius Caesar) protiv "slobodne Galije" u periodu od 58. do 51/50. pr. Kr.
 
Najvažniji izvor o ratu predstavlja spis koji je Cezar napisao pod naslovom ''Komentari o Galskom ratu'' (lat. Commentarii de bello Gallico) čiju je 8. knjigu napisao jedan njegov časnik, [[Hircije|Aul Hircije]]. Ovo djelo, koje je i u literarnom smislu jako uspješno, omogućuje točno praćenje pohoda. I pored toga treba imati u vidu da su događaji predstavljeni iz [[Cezar]]ovog ugla i da ima jako malo drugih povijesni dijela (kao npr. [[Dion Kasije|Diona Kasija]]) koja mogu da poslužeposlužiti kao izvor.
 
== Razlozi za rat ==
[[Helveti]], koji su naseljavali današnju [[Švicarska|Švicarsku]] došli su pod udar [[Ariovist]]a, za koga se vjeruje da je bio poglavica [[Svevi|Sveva]], tako da su morali da se povuku u pravcu [[Galija|Galije]]. Zbog toga su se 58. godine pr. Kr. obratili [[Cezar]]u, kao tamošnjem rimskom upravitelju, jer su željeli da pređu preko rimske provincije koja je nosila naziv [[Narbonska Galija]] (lat. Gallia Narbonensis, današnja [[Provansa]]). Međutim, [[Cezar]] je ovo odbio i dao da se izgradi zid koji bi [[Helveti|Helvete]] spriječio u njihovom naumu. [[Helveti]] su jednostavno zaobišli ovaj zid, pa i rimsku provinciju Narbonsku Galiju, ali je [[Cezar]] ipak okupio armiju uzevši i dvije novoformirane [[legija|legije]] iz [[Italija|Italije]] i stigao [[Helveti|Helvete]] kod mjesta [[Bibrakta]], gdje ih je teško porazio i natjerao na povratak.
 
Ovakav [[Cezar]]ov postupak nije bio potpuno legitiman, jer je rimski zakon propisivao da vojska jedino može da vodi opravdane ratove, dok je istovremeno [[Rimski senat|Senat]] garantovao pomoć [[Edui]]ma koji u tom trenutku, realno, nisu bili ugroženi. Međutim, [[Cezar]] je po svaku cijenu željeo da svoju upravu nad ovim provincijama maksimalno iskoristi kako bi povećao svoj ugled u [[Rim]]u, pa je tako kao objavu rata uzeo [[Ariovist]]ovo naseljavanje u današnjem [[Alzas]]u, teritoriju koja se graničila sa [[Galija|Galijom]], a koju je ovaj svevski poglavica na poklon dobio od jednog plemena, [[Sekvani|Sekvana]], sa kojima je zajedno ratovao protiv [[Helveti|Helveta]]. U svojim spisima [[Cezar]] je tvrdio da je [[Ariovist]] planirao da pokori cijelu [[Galija|Galiju]], pa je u leto 58. pr. Kr. krenuo u rat. [[Ariovist]] je katastrofalno potučen i samo čudom jede uspjeouspio da se spasispasiti.
 
== Prvi dio rata ==
[[Datoteka:Celtes.jpg|mini|desno|300px|[[Kelti|Keltski ratnici]] iz 1. stoljeća pr. Kr.]]
 
Iako se već u pohodu protiv [[Svevi|Sveva]] pokazalo da rimska armija ne želi da ratujeratovati samo da bi zadovoljila ambicije svojih vojskovođa (kasniji rimski povjesničar [[Dion Kasije]] izvještava o skoro otvorenim pobunama u Cezaroj vojsci), [[Cezar]] se početkom sljedeće godine, 57. pr. Kr. odlučuje za još jedan riskantan pohod. Izgovor je, ovoga puta, našao u navodnoj zavjeri [[Belgi|Belga]] i ostalih [[Gali|Gala]], ali mu je pravi cilj od samoga početka bilo pokoravanje cijele "[[slobodna Galija|slobodne Galije]]". Da bi postigao ovaj cilj Cezar je pojačao svoje trupe na ukupno osam [[Rimska legija|legija]] (u ljeto 53. pr. Kr. pod svojom komandom je imao cjelih 10 [[legija]]). Ovolika koncentracija vojne snage u rukama samo jednog upravitelja provincije sigurno je uznemirila [[Rimski senat|rimski Senat]], posebno jer je ova armija postala moćna ratna mašina koja se Cezaru zaklela na vjernost. Ovakav razvoj događaja nije proistekao samo iz Cezarove karizme i njegovog ratnog genija, već i iz činjenice da je on odlično razumjevao i materijalne potrebe svojih vojnika za čije je namirenje, ali i popunjavanje osobnih zaliha, često organizirao pljačkaške pohode protiv galskih sela.
 
U svom pohodu [[Cezar]] se oslanjao i na galske saveznike [[Rim]]a, kao što su bili [[Edui]] koji su jako profitirali od vojnog pohoda iz godine 58. pr. Kr. ali je računao i na poslovičnu galsku neslogu koju je vješto koristio za svoje ciljeve. U prvom naletu rimske legije su prodrle na sjever [[Galija|Galije]], teško porazile [[Belgi|Belge]] (pri čemu je pleme [[Neuri|Neura]] gotovo potpuno istrebljeno) i tako izbile na obalu [[Atlantik]]a. [[Cezar]] je javio da je cjela [[Galija]] pokorena, što nije odgovaralo istini.
Anonimni suradnik