HTML: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
RibotBOT (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''HTML''' je kratica za '''HyperText Markup Language''', što znači prezentacijski jezik za izradu web stranica. Hipertekst dokument stvara se pomoću HTML jezika. HTML jezikom oblikuje se sadržaj i stvaraju se hiperveze [[hipertext|http://hr.wikipedia.org/wiki/Hipertekst]] dokumenta. HTML je jednostavan za uporabu i lako se uči, što je jedan od razloga njegove opće prihvaćenosti i popularnosti. Svoju raširenost zahvaljuje jednostavnosti i tome što je od početka bio zamišljen kao besplatan i tako dostupan svima. Prikaz hipertekst dokumenta omogućuje web preglednik. Temeljna zadaća HTML jezika jest uputiti web preglednik kako prikazati hipertext dokument. Pri tome se nastoji da taj dokument izgleda jednako bez obzira o kojemu je web pregledniku, računalu i operacijskom sustavu riječ. HTML nije programski jezik niti su ljudi koji ga koriste programeri. Njime ne možemo izvršiti nikakvu zadaću, pa čak ni najjednostavniju operaciju zbrajanja ili oduzimanja dvaju cijelih brojeva. On služi samo za opis naših hipertekstualnih dokumenata. Html datoteke su zapravo obične tekstualne datoteke, eksenzija im je .html ili .htm. Osnovni građevni element svake stranice su znakovi (tags) koji opisuju kako će se nešto prikazati u web pregledniku. Povezice unutar HTML dokumenata povezuju dokumente u uređenu hijerarhijsku strukturu i time određuju način na koji posjetitelj doživljava sadržaj stranica.
'''HTML''' je kratica za '''HyperText Markup Language''', što znači prezentacijski [[Programski jezik|jezik]] za kreiranje [[web]] stranica. Da bi se web stranice mogle oblikovati, stvoren je HTML. Pomoću njega moguće je mijenjati [[font]]ove slova po tipu (obitelji: Arial, Times, Curier itd.), veličini i stilu (običan, ''italic'', '''bold''' ili '''''italic bold'''''). Moguće je umetati slike u tekst, definirati prored, uvučenost teksta i drugo.
 
HTML je [[standard|standardizirani]] jezik, za to se brine [[W3C]] konzorcij.
 
===== PrimjeriRAZVOJ HTML ''tagova''JEZIKA =====
Prvi javno dostupan opis HTML-a je dokument zvan HTML tags (oznake), prvi put se spominje na internetu od strane Berners-Leeja krajem 1991. Taj opis se sastoji od 20 elemenata početnog, relativno jednostavnog dizajna HTML-a. Trinaest tih elemenata još se uvijek postoje u HTML4. Postanak mnogih svojih oznaka duguje jednom od ranih jezika za formatiranje teksta, runoff-u. Runoff je razvijen u ranim 1960-im za CTSS (Kompatibilni Time-Sharing System) operacijski sustav. Runoff je kasnije inkorporirana u UNIX operativni sustav u naprednije formatirajuće programe kao što su roff, nroff i troff. Svaka nova verzija HTML-a je razvijana tako da ostane čitljiva na svim web preglednicima. Tim Berners-Lee je nakon što je napustio CERN (Europsku organizaciju za nuklearno istraživanje) u listopadu,1994. osnovao je organizaciju World Wide Web Consortium koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na web poznatija kao W3C .
 
Prva verzija HTML jezika objavljena je 1993. godine. U to je vrijeme bio još poprilićno ograničen, pa nije bilo moguće čak ni dodati slike u HTML dokumente. Razvoj HTML-a nastavljen je prvom "imenovanom" verzijom – 2.0, no ni ona nije postala standardom.
Tekst koji želimo oblikovati pomoću HTML-a okružuje se ''tagovima'' (označiteljima) - za većinu svrha u HTML-u postoji početni i završni tag.
 
U ožujku 1995. W3C objavljuje verziju 3.0, koja donosi mogućnosti definicije tablica. Daljnji razvoj ove verzije HTML-a označilo je prihvaćanje "specifičnih" oznaka podržanih u tada najvećim i najprihvačenijim web preglednicima. Tako su nastale mnoge duplikacije, pa je postojalo više oznaka koje su imale istu funkciju. Podebljani text, primjerice bilo je moguće definirati oznakom <b>, ali i oznakom <strong>.
* odlomci se označuju s <code>&lt;p&gt;</code> za početak odlomka (p kao ''paragraf''), a <code>&lt;/p&gt;</code> za kraj odlomka
 
HTML4 predstavljen je u prosincu 1997., nastavio je s prihvačanjem oznaka nametnutih od strane proizvođača različitih web preglednika, no istovremeno je pokrenuto i "čišćenje" standarda proglašavanje nekih od njih suvišnim. Manje promjene u specifikaciji ovog standarda predstavljene su u prosincu 1999., kada je predstavljena konačna verzija ovog jezika HTML4.01.
* prelazak u novi red je <code>&lt;br&gt;</code> (br kao ''break'' ili ''line break'')
 
* horizontalna crta je <code>&lt;hr&gt;</code> (hr kao ''horizontal rule'')
 
=== Naslovi ===
Za naslove postoji 6 veličina, od H1 do H6.
 
Primjer:
* <nowiki><H1>Naslov H1</H1></nowiki> <h1>Naslov H1</h1>
* <nowiki><H2>Naslov H2</H2></nowiki> <h2>Naslov H2</h2>
* <nowiki><H3>Naslov H3</H3></nowiki> <h3>Naslov H3</h3>
* <nowiki><H4>Naslov H4</H4></nowiki> <h4>Naslov H4</h4>
* <nowiki><H5>Naslov H5</H5></nowiki> <h5>Naslov H5</h5>
* <nowiki><H6>Naslov H6</H6></nowiki> <h6>Naslov H6</h6>
 
Kao što vidimo, ime članka na [[Wikipedia|Wikipediji]] napisano je H1 naslovom, naslovi koje na wikipediji označavamo sa <nowiki>==</nowiki> i <nowiki>===</nowiki> su zapravo H2 i H3 naslovi.
 
== Napomena ==
 
HTML služi za izradu semantičke strukture web stranica, prezentacija i izgled se definira putem [[CSS]] (''cascading style sheets'') stilova.
 
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
*[http://www.portalalfa.com/1/Html/uvod.htm Portal Alfa]
*[http://www.htmlcodetutorial.com/ html code tutorial.com]
 
[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:World Wide Web]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[af:HTML]]
[[als:HTML]]
[[an:HTML]]
[[ar:لغة رقم النص الفائق]]
[[az:HTML]]
[[ba:HTML]]
[[bar:HTML]]
[[bat-smg:HTML]]
[[be:HTML]]
[[be-x-old:HTML]]
[[bg:HTML]]
[[bn:হাইপার টেক্সট মার্ক আপ ল্যাঙ্গুয়েজ]]
[[br:HTML]]
[[bs:HTML]]
[[ca:Hyper Text Markup Language]]
[[co:HTML]]
[[cs:HyperText Markup Language]]
[[cv:HTML]]
[[cy:HTML]]
[[da:HTML]]
[[de:Hypertext Markup Language]]
[[el:HTML]]
[[en:HTML]]
[[eo:HTML]]
[[es:HTML]]
[[et:HTML]]
[[eu:HTML]]
[[fa:اچ‌تی‌ام‌ال]]
[[fi:HTML]]
[[fo:HTML]]
[[fr:Hypertext Markup Language]]
[[fur:HTML]]
[[fy:HTML]]
[[ga:HTML]]
[[gl:HTML]]
[[he:HTML]]
[[hi:एच.टी.एम.एल.]]
[[hsb:HTML]]
[[hu:HTML]]
[[hy:ԷյչԹիԷմԷլ]]
[[ia:HTML]]
[[id:HyperText markup language]]
[[is:HTML]]
[[it:HTML]]
[[ja:HyperText Markup Language]]
[[jv:Hypertext markup language]]
[[ka:ჰიპერტექსტური მარკირების ენა]]
[[kaa:HTML]]
[[kk:HTML]]
[[km:HTML]]
[[ko:HTML]]
[[ku:HTML]]
[[lb:Hypertext Markup Language]]
[[lmo:HTML]]
[[lt:HTML]]
[[ltg:HTML]]
[[lv:HTML]]
[[mhr:HTML]]
[[mk:HTML]]
[[ml:എച്.ടി.എം.എൽ.]]
[[mn:HTML]]
[[mr:एच.टी.एम.एल.]]
[[ms:HTML]]
[[new:एच टी एम् एल्]]
[[nl:HyperText Markup Language]]
[[nn:HTML]]
[[no:HTML]]
[[pa:ਐਚਃ ਟੀਃ ਐਮਃ ਐਲਃ]]
[[pl:HTML]]
[[pt:HTML]]
[[ro:HyperText Markup Language]]
[[ru:HTML]]
[[sh:HTML]]
[[simple:HTML]]
[[sk:Hypertext markup language]]
[[sl:HTML]]
[[so:HTML]]
[[sq:HTML]]
[[sr:HTML]]
[[sv:HTML]]
[[sw:HTML]]
[[ta:எச்.டி.எம்.எல்]]
[[te:HTML]]
[[tg:HTML]]
[[th:เอชทีเอ็มแอล]]
[[tk:HTML]]
[[tl:HTML]]
[[tr:HTML]]
[[uk:HTML]]
[[ur:وراۓمتن زبان تدوین]]
[[uz:HTML]]
[[vi:HTML]]
[[yi:HTML]]
[[yo:HTML]]
[[zh:HTML]]
[[zh-yue:Html]]