Otvori glavni izbornik

Promjene

Nema promjene veličine ,  prije 8 godina
m
bez sažetka
[[Američki rat za nezavisnost]] (1775.-1783.) i utemeljenje suvremene demokratske republike utjecalo je, između ostalog, i na izbijanje [[francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[1789]]. godine. Ustanici su ukinuli feudalni poredak i [[26. kolovoza]] 1789. donijeli ''[[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina]]'' u kojoj se ističe da se podrijetlo svakog suvereniteta nalazi u narodu, te da nijedno tijelo i nijedan pojedinac ne može vršiti vlast koja ne proizlazi iz njega.<ref>Povijest, sv. XII, str. 530.</ref> Godine [[1792]]. ukinuta je monarhija i proglašena republika.
 
Poslije pada [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonova]] [[Prvo Francusko Carstvo|Prvog Carstva]], [[Bečki kongres|Bečkim kongresom]] [[1815]]. godine reakcionarni političari obnovili su stare režime. U Francuskoj i drugim državama vraćene su na vlast stare dinastije. Europski monarsi osnovali su [[Sveta alijansaAlijansa|Svetu alijansu]] kako bi osigurali postojeći konzervativni društveni poredak. U tom ugovoru sačinjenom na poticaj [[Rusi|ruskog]] cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]], a kojem su pristupile sve europske države, osim [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Papinska država|Papinske države]], ističe se princip [[božansko pravo kraljeva|božanskog prava kraljeva]] koji se suprotstavlja novoproklamiranom narodnom suverenitetu.<ref>Povijest svijeta, III. dio, str. 555.</ref>
 
Liberalni i nacionalni pokreti iznijedrili su novu revoluciju u [[Francuska|Francuskoj]] [[1848]]. godine. Revolucijom je oborena monarhija i uspostavljena [[Francuska Druga Republika|Druga republika]], koja je uskoro bila zamijenjena [[Drugo Francusko Carstvo|Drugim Carstvom]] [[Napoleon III.|Napoleona III.]] Njemačko-francuski rat (1870.-1871.) rezultirao je porazom Francuske i uspostavom [[Njemačko Carstvo|Drugog Njemačkog Carstva]]. Kao posljedica poraza, Napoleon III. bio je prisiljen [[abdikacija|abdicirati]] s vlasti, nakon čega se na političkoj sceni razvila živa rasprava o novom uređenju države. Premda je većinu činila monarhijska opcija, nije došlo do obnove monarhije već je osnovana [[Francuska Treća Republika|Treća republika]]. Problem je bila unutrašnja podjela monarhista na ''bonapartiste'', koji su zagovarali pripadnike dinastije [[Bonaparte]], a koje su republikanci krivili za poraz kod Sedana; ''legitimisti'', koji su podržavali dinastiju [[Burbonci|Bourbon]]; i ''orleanisti'', koji su podupirali mlađi ogranak iste dinastije. Međusobna rascjepkanost monarhista bila je od presudnog značaja, jer je novi republikanski ustav bio izglasan tek [[1875]]. godine, i to sa samo jednim glasom više.<ref>Povijest, sv. XV, str. 421.</ref> Monarhistički pokret u Francuskoj slabio je do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] te su se naposljetku monarhisti priklonili Trećoj republici.