Otvori glavni izbornik

Promjene

bez sažetka
| osnivač =
| slogan =
| osnovana = [[1919.]]
| raspuštena = [[1945.]]
| prethodnik = [[Njemačka radnička stranka]]<br>(DAP)
| nasljednik = <small>nema, zabranjena</small><br>Ideologija stranke se nastavila s [[Neonacizam|neonacizmom]]
| napomena =
}}
'''Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka''' ([[Njemački jezik|njemački]]: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno '''NSDAP'''), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv '''NacističkaNacionalsocijalistička stranka''', bila je politička stranka u [[Weimarska Republika|Njemačkoj]] između [[1919]]. i [[1945]]. Prije promjene naziva, do [[1920]]., zvala se Njemačka radnička stranka ([[njemački]]: Deutsche Arbeitpartei, skraćeno DAP).
Vođa ove stranke bio je [[Adolf Hitler]], koji će kasnije postati [[kancelar Njemačke]] ([[1933]].), a na taj položaj postavit će ga tadašnji [[Predsjednik Njemačke|njemački predsjednik]] [[Paul von Hindenburg]]. Hitler će ubrzo uspostaviti [[totalitarizam|totalitaristički režim]] podrežim. nazivomDržava će dobiti i novi naziv, [[Treći Reich]].
NacističkaNacionalsocijalistička ideologija naglašava uništenje dviju protivnih ideologija - [[komunizam]]a i [[demokracijaDemokracija|demokracije]]. Također nacističkanacionalsocijalistička ideologija najavljuje i "rasnu čistoću [[Nijemci|njemačkoga naroda]]",. teU najavljujuvrijeme progonenacionalsocijalističke onihvladavine kojevršena smatrajuje neprijateljimarepresija rase, ili kraće rečeno ''Lebensunwertes Leben'', što znači "život nevrjedan života". To je uključivaloprema [[Židovi|ŽidoveŽidovima]], [[Romi|Rome]], [[Slaveni|Slavene]], te one koji su fizički ili mentalno onesposobljeni (retardirani), te također [[komunisti|komuniste]]. To se počelo ostvarivati čim su [[nacisti]] došli na vlast i krenuli s masovnom čistkom [[Untermensch|"''Untermenschena''"]], (podljudi), te ubijanjem oko šest milijuna Židova, što će kasnije biti poznato pod nazivom [[Holokaust]]. Hitlerova želja da stvori tisućljetni Reich [[ekspanzija|ekspanzionističkom politikom]] dovest će do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rataRomi]]ma.
NacističkaNacionalsocijalistička stranka općenito je opisana kao ekstremna desnica lijevo-desne osovine. Dok je stranka sadržavala u svome programu i ljevičarstva, nacisti su saveze sklopili sa samo desničarskim državama. Po [[Nolan Chart|Nolanu Chartu]] Nacistička stranka je opisana kao ekstremno desna, totalitarna i ekonomski centriristička.
 
==Nastanak i rano djelovanje 1918. - 1923.==
[[ImageDatoteka:Nsdap_gaue.png|mini|300px|desno|Oblasti (''Gau'') NSDAP-a 1926., 1928., 1933. i 1937.]]
Stranka je nastala od manjih političkih grupaskupina, uglavnom [[nacionalizam|nacionalistički]] orijentiranih, koje su nastale nakon poraza poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U ranim mjesecima [[1918]]., stranka pod nazivom ''Freier Ausschuss für einen deutschen Arbeiterfrieden'' (Slobodni komitet za slobodu radnika) osnovana je u [[Bremen]]u, [[Njemačka]]. [[Anton Drexler]], iskazani [[Njemački nacionalizam|njemački nacionalist]], sastavio je granu sličnih stranaka u [[MunchenMünchen]]u [[7. ožujka]] [[1918]]. Drexler je bio munchenskiminhenski bravar koji je bio član [[militarizam|militarističke]] Domovinske stranke tijekom Prvog svjetskog rata, te je bio ogorčen mirom iz studenog 1918., te se uU njemu budi revolucionarska ideja. Drexler je slijedio uobičajene ideje militarističkog nacionalizma u ono vrijeme, kao što je bilo protivljenje [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]], [[antisemitizam]], [[antimonarhizam]] i [[antimarksizam]], te također vjerovanje da je njemački narod [[Arijevci|arijevski]] nadljudski narod (''Herrenvolk''). Za njega je internacionalni kapitalizam bio židovski, te je optužio kapitaliste za [[Ratno profiterstvo|ratni profit ([[Ratni profiteri]]). Drexler je uvidio političku nestabilnost i nezadovoljnost u Njemačkoj, posebice nakon stvaranja [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]], a nezadovoljstvo je bilo najizraženije među pripadnicima siromašnijeg staleža. Naglašava potrebe ''völkisch'' (narodnog) nacionalizma, jaku centralnu vladu, s ekonomskim socijalizmom, te stvaranje centralno nacionalističkog radničkog pokreta koji bi uništio komunizam, te internacionaliste lijevog i desnog političkog gledišta.
[[Dana 5. siječnja]] [[1919]]., Drexler, zajedno s [[Gottfried Feder|Gottfiredom Federom]], [[Dietrich Eckart|Dietrichom Eckartom]] i [[Karl Harrer|Karlom Harrerom]], te 20 radnika iz munchenskihminhenskih željezničkih radnji i drugi sastali su se i raspravljali o stvaranju stranke koja bi imala Drexlerove ideje. Drexler je predložio da se stranka nazove Njemačka socijalistička radnička stranka, ali Harrer odbija da se uzme riječ "socijalistička" u imenu, te se zbog toga stranka nazove samo Njemačka radnička stranka (''Deutsche Arbeiterpartei'', DAP). Da bi dobili simpatije među srednjim staležom i nacionalistima, Drexler govori kako oni nisu kao marxisti, te zastupaju i srednje staleže, te da se njihova stranka zalaže za socijalno dobro svih Nijemaca. DAP je postao jedna u nizu od stranaka ''völkisch'' pokreta koji je postojao u Njemačkoj u to vrijeme. Kao druge ''völkisch'' skupine, DAP je dijelio mišljenje da se Nijemci trebaju ujediniti (''Volksgemeinschaft''), te zagovarao nedjeljivost njemačkog naroda po staležima. Ta ideologija bila je izrazito anti-esmitističkaantismitistička jer DAP je naglašavao, kao i sve pristaše ''völkisch'' pokreta da Njemačka mora biti ''judenfrei'' (slobodna od Židova).
 
Od nastanka DAP je bio suprotstavljen nenacionalističkim strankama, posebice ljevici, uključujući i [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|Socijaldemokratskoj stranci Njemačke]] (SPD), te novostvorenoj [[Komunistička partija Njemačke|Komunističkoj partiji Njemačke]] (KPD). Članovi DAP-a sebe su smatrali borcima protiv [[Boljševizam|boljševizma]] i protiv svih koji su pripadali tzv. židovskom internacionalizmu.
 
Stranka je vjerovala da je socijalna skrb državni problem. Prije nacističkognacionalsocijalističkog pokreta Crkva je bila ta koja je provodila socijalnu skrb dobrotvornim akcijama. Vlada je načinila da 10% poreza ide izravno Crkvi. To dobrotvorno djelovanje bilo je pod upravom države.
 
DAP je bila mala skupina ljudi, a brojao je oko 60 članova. No, ipak je privukla pažnju njemačkih vlasti, koji su bili sumnjičavi na svaku organizaciju koja je imala subverzivne ciljeve. Mladi [[kaplar]], [[Adolf Hitler]], poslan je od strane Njemačke vojne obavještajne službe da istraži DAP. Dok je sudjelovao na stranačkom sastanku, Hitler je upao u jedano argumentiranje, tu je pokazao izuzetnu govorničku vještinu i tako ostavio snažan dojam na ostale članove stranke. Pozvan je da se pridruži stranci, te nakon razmatranja, prihvatio je poziv. Među ranijim članovima stranke bili su i kasnije visokopozicionirani nacisti kao [[Rudolf Hess]], [[Hans Frank]] i [[Alfred Rosenberg]].
[[Datoteka:Hitlermember.png|mini|lijevo|Hitlerova članska iskaznica]]
Hitler je bio 55. član stranke i primio broj "555", jer je DAP nadodavao +500 da bi pretjerivali o broju članova stranke. Hitler je kasnije tvrdio kako je on 7. član stranke (ustvario je bio 7. član stranačkog predsjedništva, a kasnije će dobiti i [[Zlatni stranački znak]] s brojem "1"). U nekoliko narednih mjeseci, DAP je nastavio dobivati nove članove, no i dalje je ostao previše malen da bi imao utjecaja na njemačku politiku. [[24. veljače]] [[1920]]., stranka je nadodala naziv "Nacionalsocijalističkanacionalsocijalistička" u službeno ime, te se od tada naziva Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, ili skraćeno NSDAP, iako je Hitler ranije dao prijedlog da se stranka nazove "Socijalna revolucionarna stranka"; [[Rudolf Jung]] je taj koji je odvratio Hitlera od tog naziva.<ref>{{harvnb|Heiden|1933.|str=821}}</ref>
 
Hitler je otkrio da je govornički nadaren, te svoju sposobnost da privlači nove članove. Zajedno s njegovom karakterističnom okrutnošću pri govoru, uskoro je postao dominantna figura u politici. Drexler je to prepoznao, te Hitler postaje predsjednik stranke [[28. srpnja]] [[1921]]. Kad je stranka ustanovljena, odlučeno je da vođa stranke bude izglasan od strane članova stranke. Hitler je poništio to pravilo. Uzeo je titulu ''[[Führer]]a'' (vođa) i nakon niza unutarstranačkih sukoba, izabrano je da se stranka vodi po ''[[Führerprinzip]]u'' (princip vođe): Hitler je bio temelj stranke i njezin vođa, te je sam donosio odluke o stranačkoj politici i strategiji. Hitler je u to vrijeme stranku vidio kao revolucionarnu organizaciju, čiji je cilj bio zbaciti [[Weimarska Republika|Weimarsku Republiku]], za koju je smatrao da je vode socijalisti, Židovi i Ttzvtzv. studenski kriminalci (Studeni, mjesec kad je potpisan mir poslije Prvog svjetskog rata, [[Versajski sporazum]]) koji su izdali njemačke vojnike [[1918]]. [[Sturmabteilung|SA]] (jurišne trupe, također poznati kao ''Smeđekošuljaši'') bili su stranačka [[milicija]] osnovana [[1921]]. i radili su nasilne napade na druge stranke.
 
Za razliku od Drexlera i drugih članova stranke, Hitler je bio manje zaniman za ''socijalistička'' gledišta [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]]. Hitler osobno, kao provincijalni pripadnik nižeg srednjeg sloja nije volio građansku radničku klasu, i nije simpatizirao napadanja privatnih posjeda poduzetnika (što su neki nacisti prihvaćali). Za Hitlera dva najvažnije cilja stranke bili su nacionalistički, tj. njemački [[ekspanzionizam]] i [[anti-semitizamantisemitizam]]. Ova dva cilja stvorena su u njegovoj glavi, jerHitler je smatrao da su vječni neprijatelji njemačkog naroda - [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]], [[Francuska]] i [[Sovjetski Savez]], po Hitlerovu viđenju, to su države kojima upravljaju Židovi, a Njemačka je planirala započeti rat protiv njih.<ref>{{cite book | last = Hakim | first = Joy | title = Povijest nas: Rat, mir i sav taj jazz | izdavač = [[Oxford University Press]] | godina = 1995. | lokacija = New York | isbn = 0-19-509514-6 }}</ref>Za Hitlera i njegove principe, nacionalni i rasni problemi uvijek su glavni problemi. Stranački znak NSDAP-a postala je [[svastika]] ili ''Hakenkreuz'' (kukasti križ), u to vrijeme svastiku je na široko koristio Zapadni svijet. Kod njemačkih nacionalista, svastika se smatrala znakom "[[Arijevska rasa|Arijevskearijevske rase]]". [[Svastika]] je zamjenila [[kršćanstvo|kršćanki]] križ na [[njemačka zastava|njemačkoj zastavi]], a značila je početak nacionalsocijalističke Njemačke.
 
U razdoblju od [[1921]]. do [[1922]]., NSDAP je snažno rastao, djelomice zbog Hitlerovih govorničkih sposobnosti, djelomice jer je SA zapošljavao nove mladiće i djelomice jer je NSDAP bio protu-odgovor na socijalističku vladavinu u [[Bavarska|Bavarskoj]] u to vrijeme, a socijalisti i Weimarska Republika stvorili su veliki ekonomski problem. NSDAP je učlanjivao bivše vojnike iz Prvog svjetskog rata, a oni su simpatizirali Hitlera kao nekadašnjeg prvoborca i dobrovljca u Njemačkoj vojsci za vrijeme rata, a učlanjvali su se još i sitni poduzetnici te pribjegli iz rivalskih stranaka. NacističkaNacionalsocijalistička ukupljanja zbivala su se u pivskim pubovima gdje je ugnjeten čovjek mogao dobiti i besplatno [[pivo]]. [[Hitlerova mladež]] sastavljena je od djece članova NSDAP-a, no ta organizacija ostaje mala sve do [[1920]]-e. NSDAP je sastavljao svoje skupine i u drugim dijelovima Njemačke. [[Julius Streicher]] u [[Nürnberg]]u bio je jedan od ranijih članova. Drugi koji su se kasnije učlanjivali u stranku, bili su bivši njemački vojni [[časnik|časnici]], kao npr. [[Ernst Röhm]], koji je kasnije postao zapovjednik [[SA|Jurišnih odreda NSDAP-a]], zatim zrakoplovni časnik [[Hermann Göring]] i [[Heinrich Himmler]]. U prosincu 1920. NSDAP je pokrenuo vlastiti časopis zvan ''[[Völkischer Beobachter]]''.
 
[[Godine 1922]]., stranka koja je imala sličnu ideologiju kao NSDAP došla je na vlast u [[Kraljevina Italija|Italiji]], stranka se zvala [[NNacionalnaNacionalna fašistička stranka]], a bila je pod vodstvom karizmatičnog [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]. [[Fašisti]] su kao [[nacisti]]nacionalsocijalisti promicali narodni preporod u svojim državama, oboje su bili protivnici [[komunizam|komunizma]] i [[liberalizam|liberalizma]], pozivali se na radničku kalsu, neprijatelji [[VerseillskiVersajski sporazum|VerseillskogVersajskog sporazuma]], te željeli prostorno širiti svoje dvije države. [[Fašizam|Talijanski fašisti]] rabili su ispruženu ruku (''[[Salute romano]]'') kao pozdrav, te nosili crne uniforme ([[Crnokošuljaši]]). Hitlera je nadahnuo Mussolini, pa je i on rabio ispruženu ruku kao pozdrav i nazvao ga je [[Hitlerov pozdrav]]. Kada su fapistifašisti došli na vlast u Italiji [[1922]]. preko pokušaja [[puč]]a zvanog "[[Marš na Rim]]", Hitler je krenuo planirati svoj puč koji će se ostvariti godinu dana kasnije.
 
U siječnju [[1923]]. [[Francuska]] je okupirala [[Ruhr]], industrijsku regiju. Razlog okupaciji bio je taj jer Njemačka nije plaćala svoje reparacije za nanesenu štetu iz Prvog svjetskog rata. To je dovelo do ekonomskoggospodarskog kolapsa i do toga da [[Wilhelm Cuno]] i njegova vlada siđu s vlasti, a taj događaj potaknuo je i Komunističku partiju Njemačke da digne revoluciju. Takva reakcija pospješila je nacionalističke osjećaje u Njemačkoj. Broj članova NSDAP-a raste brzo, to NSDAP u to vrijeme broji oko 20 000 članova.<ref>{{harvnb|Kershaw|2001.|str=179}}</ref> Do studenoga, Hitler je odlučio da je pravo vrijeme da se izvrši puč u MunchenuMünchenu, u nadi da će se [[Reichswehr]] (posljeratna njemačka vojska) pobuniti protiv vlade u [[Berlin]]uBerlinu i prodružiti udaru. U to vjerovanje uvjerio ga je uvjerio bivši njemački general [[Erich Ludendorff]], koji je podržavao NSDAP, ali nije bio član stranke.
 
U noći [[8. studenog]], nacistinacionalsocijalisti su okupili domoljube iz pivske sale i krenuli izvršavati ''putsch'' (''[[coup d'état]]''). Takozvani [[Hitlerov puč|Pivski puč]] bio je osuđen na neuspjeh čim su časnici Reichswehra odbili podržati ga. U jutro [[9. studenog]] nacistinacionalsocijalisti su okupili 2 000 pristaša i krenuli su izvršiti udar. Vojnici Reichswehra otvorili su paljbu, 16 nacistanacionalsocijalista je poginulo. Hitler, Ludendorff i drugi su uhićeni, i suđeno im je za izdaju [[1924]]. godine u ožujku. Dok je boravio u zatvoru, Hitler je napisao [[autobiografija|autobiografiju]] i [[politički manifest]] ''[[Mein Kampf]]'' (Moja borba).<ref>{{harvnb|Hitler|1998.}}</ref>
 
NSDAP, ili NacističkaNacionalsocijalistička stranka bio je zabranjen, no uz podršku ''Völkisch-Sozialer Blocka'' (''Völkisch'' socijalni blok), Nacistička stranka nastavila je djelovanje pod nazivom Njemačka stranka (''Deutsche Partei'' ili DP), a pod tim nazivom postojala je od [[1924]]. - [[1925]]..<ref>Jablonsky, David. 1989. ''The Nazi Party in Dissolution: Hitler and the Verbotzeit, 1923-1925''. Routledge. str. 57.</ref> NacistiNacionalsocijalisti nisu uspjeli ostati ujedinjeni u Njemačkoj stranci, jer su na sjeveru pripadnici [[Völkisch pokret]]a prešli u novu stranku [[Njemačka Völkisch slobodarska stranka]], ostavljajući tako lijevo orijentirane nacistenacionalsocijaliste. Među pripadnicima te novoosnovane stranke bio je i kasnije poznati nacistnacionalsocijalist [[Joseph Goebbels]], koji je zadržao podršku stranke.<ref>Jablonsky, str. 57.</ref>
 
==Uspon 1925. - 1933.==
9.276

uređivanja