Zemljopis Hrvatske: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
| kopnena_obalna_crta = 1777 km
| otočna_obalna_crta = 4058 km
| granice = [[Bosna i Hercegovina]] 9331011,4 km<br />[[MađarskaSlovenija]] 329667,8 km<br />[[SlovenijaMađarska]] 501355,5 km<br />[[Srbija]] 241317,6 km<br />[[Crna Gora]] 2522,6 km
| najviša_točka = [[Dinara]] (1.831 m)
| najniža_točka = [[Jadransko more]] (0 m)
Redak 25:
}}
 
'''Zemljopisno Hrvatska''' obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane [[Panonska nizina|Panonske nizine]] preko uskog područja [[Dinaridi|Dinarskog gorja]] do obale [[jadransko more|Jadranskog mora]], jedne od najrazvedenijih na svijetu. Unutrašnjost stoga ima odlike umjerene kontinentske klime, dok na jadranskoj obali prevladava sredozemna klima. [[Hrvatska]] se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjava 1246 [[otok|otoka]], otočića, [[hrid|hridi]] i [[greben|grebena]], kao i brojne [[uvala|uvale]], [[prevlaka|prevlake]], [[zaljev|zaljevi]] i [[poluotok|poluotoci]] od kojih su najveći [[Istra]] i [[Pelješac]].
 
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]], dok jadranska obala omogućuje razvitak [[ribarstvo|ribarstva]], [[brodogradnja|brodogradnje]], a posebice [[turizam|turizma]]. Gorska Hrvatska nema tako brojne razvojne mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane uz tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, u zadnje se vrijeme razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina Hrvatske koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest [[Dinara]] s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.
Redak 33:
 
== Položaj ==
[[Hrvatska]] se nalazi na sjevernoj zemljinoj polutki između 42° 23′ i 46° 33′ sjeverne zemljopisne širine, te 13° 30′ i 19° 27′ istočne zemljopisne dužine. Hrvatska s površinom od 56.594 km&sup2; pripada donjem dijelu ljestvice srednje velikih država [[Europa|Europe]], tj. u svijetu se nalazi na 124. mjestu. Površina teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda iznosi 31.067 km&sup2;. Udaljenost od [[Štrigova|Štrigove]] (krajnje sjeverne točke) do [[rt Oštro|rta Oštro]] (krajnje južne točke na kopnu) iznosi 490 kilometara, a od [[Savudrija|Savudrije]] (krajnje zapadne točke) do [[Ilok|Iloka]] (krajnje istočne točke) iznosi 464 kilometara. Krajnja južna točka Hrvatske je otok [[Galijula]] u [[Palagruža|Palagruškom arhipelagu]].
 
Ukupna duljina kopnenih [[granica]] je 2374,9 km, a [[obalna crta|morske obalne crte]] 5835,3 km. Udaljenost od Savudrije do rta Oštro iznosi 527 km, pa stoga [[koeficijent razvedenosti]] hrvatskog dijela jadranske obale iznosi 11,1, što svrstava hrvatsku obalu među najrazvedenije na svijetu. U obalnom moru Republike Hrvatske nalazi se 79 otoka (od kojih je 66 naseljeno), 525 otočića i 642 grebena i hridi ili ukupno 1246. Najveći je otok [[Cres]] s površinom od 405,70 km&sup2;, nakon kojeg slijedi [[Krk]] s površinom od 405,22 km&sup2;.