Razlika između inačica stranice »Lisp«

Dodano 1.318 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
'''Lisp''' je porodicaobitelj [[računalo|računalnih]] [[računalno programiranje|programskih]] [[programski jezik|jezika]] s dugom povijesti i istaknutom sintaksom zasnovanoj na zagradama. Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se jako mnogo promijenio od svojih ranih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezikasintaksa|dijalekatasintaksom]] postojalozasnovanoj tijekomna povijestizagradama. Danas su najpoznatiji dijalekti Lispa opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]].
Ime dolazi od engleskog izraza ''list processing''. [[Viši programski jezik|Viši]] je programski jezik. Posebice ga se je namijenilo rukovanju [[podatak|podatcima]] koji su u obliku popisa ([[Lista (računarstvo)|lista]]) i [[rekurzija|rekurzivnim]] postupcima. Mnogo ga se primjenilo kod programa [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]<ref>[http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=430 Uvodna stranica/Objasnidbeni rječnik/L-M] INFORMATIKA-Gimnazija-RAČUNALSTVO-Strukovne škole. Autori: Darko Grundler, Lidija Blagojević, Sanda Šutalo (objavljeno pod licencijom Creative Commons [http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=398 Autorska prava]), stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref> kao primarni jezik u istraživanju na području umjetne inteligencije.<ref name="Ahyco">[http://ahyco.ffri.hr/Seminari2008/Povijest_informatike/prog-5-gen.htm E-učenje AHyCo.ffri.hr!] (Izradili: Damir, Tihana, Martina, Daniela, Željka): Povijest informatike - 5. generacija programskih jezika, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>
 
== Povijest ==
Lisp je izvorno stvoren kao praktična matematička notacija za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].
Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] te [[Logo (programski jezik)|Logo]], kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.<ref name="Ahyco"/>
 
Lisp je izvorno stvoren kao praktična [[matematička notacija]] za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računarstvoračunalstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].
Naziv ''Lisp'' vuče porijeklo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]] izvorni kod je sačinjen od listi. Kao posljedica toga, Lisp programi mogu manipulirati izvornim kodom kao strukturom podataka (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopušta stvaranje nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp.
 
Naziv ''Lisp'' vuče porijeklopodrijetlo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]]ov [[izvorni kod]] ječine sačinjen od listipopisi. Kao posljedica toga, Lisp programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao [[Podatkovna struktura|strukturom podataka]] (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopuštadopuštaju stvaranjestvarati nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp.
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih listi. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao lista sa imenom funkcije ili operatora na početku, nakon kojih slijede argumenti - primjerice funkcija ''f'' koja prima tri argumenta može biti pozvana rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>.
 
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih listipopisa. Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao listapopis sa imenom [[funkcija|funkcije]] ili operatora[[operator]]a na početku, nakon kojih slijede argumenti[[argument]]i - primjerice funkcijafunkciju ''f'' koja prima tri argumenta može bitise pozvanapozvati rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Programski jezici]]
1.809

uređivanja