Razlika između inačica stranice »Lisp«

Dodano 287 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
 
== Povijest ==
Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. DanasPrimjerice, suizvorna najpoznatijiinačica LispoviLISP-a dijalektiimala općeje namjenenekolicinu [[Common Lispprimitiva]], iza [[Schemerazliku (programskiod jezik)|Scheme]]današnjeg teLISP-a koji ih ima više stotinjaka.<ref>[[Logohttp://laris.fesb.hr/predavanja/programskijezici.html (programskiKaMIS jezik)|LogoFESB]], kojegProgramski sejezici, razvilostranicama zapristupljeno istraživanja u14. računalnojrujna znanosti2011.<ref name="Ahyco"</ref>
 
Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] te [[Logo (programski jezik)|Logo]], kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.<ref name="Ahyco"/>
 
Lisp je izvorno stvoren kao praktična [[matematička notacija]] za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računalstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]].
 
Naziv ''Lisp'' vuče podrijetlo od engl. ''List Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]]ov [[izvorni kod]] čine popisi (liste). Kao posljedica toga, programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao [[Podatkovna struktura|strukturom podataka]] (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopuštaju stvarati nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp.
 
Izmjenjivost koda i podataka također daje Lispu njegovu lako prepoznatljivu sintaksu. Sav je programski kod napisan preko [[S-izraz]]a, ili zagrađenih popisa (lista). Poziv funkcije ili sintaksna forma je napisana kao popis sa imenom [[funkcija|funkcije]] ili [[operator]]a na početku, nakon kojih slijede [[argument]]i - primjerice funkciju ''f'' koja prima tri argumenta može se pozvati rabeći <CODE>(f x y z)</CODE>.
 
== Izvori ==
1.809

uređivanja