Lisp: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 3:
== Povijest ==
Dizajnirao ga je [[John McCarthy (računalstvo)|John McCarthy]], a razvijali su ga [[Steve Russell]], Timothy P. Hart i Mike Levin. Na dizajn LISP-a mnogo je utjecao [[lambda račun]] matematičara [[Alonzo Church|Alonza Churcha]].
Izvorno specificiran [[1958]]., Lisp je drugi najstariji [[viši programski jezik]] koji se i danas naširoko rabi; samo je [[Fortran]] stariji. Baš poput Fortrana, Lisp se je jako mnogo promijenio od svojih mladih dana, i mnogo je [[Dijalekt programskog jezika|dijalekata]] postojalo tijekom povijesti. Primjerice, izvorna inačica LISP-a imala je nekolicinu [[primitiva]], za razliku od današnjeg LISP-a koji ih ima više stotinjaka.<ref>[http://laris.fesb.hr/predavanja/programskijezici.html KaMIS FESB] Programski jezici, stranicama pristupljeno 14. rujna 2011. </ref>
Danas su najpoznatiji Lispovi dijalekti opće namjene [[Common Lisp]] i [[Scheme (programski jezik)|Scheme]] te [[Logo (programski jezik)|Logo]], kojeg se razvilo za istraživanja u računalnoj znanosti.<ref name="Ahyco"/>
Lisp je izvorno stvoren kao praktična [[matematička notacija]] za računalne programe, zasnovan na [[Alonzo Church|Churchovom]] [[lambda račun]]u. Brzo je stekao status favoriziranog programskog jezika za istraživanja u području [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. Kao jedan od najstarijih programskih jezika, Lisp je uveo mnoge ideje u računalstvo, uključujući [[stablo (podatkovna struktura)|stablastih podatkovnih struktura]], [[Sakupljanje smeća (računarstvo)|automatskog upravljanja memorijom]], [[tip podatka|dinamičkog tipiziranja]], [[objektno-orijentirano programiranje|objektno-orijentiranog programiranja]] i [[samoprevoditelj|samoprevođenja]]. Američki računalni znanstvenik [[Alan Kay]], poznat po svom ranom radu na [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentiranom programiranju]] i dizajnu korisničkog sučelja je za LISP rekao da je to najveći programski jezik ikad dizajniran.
Kratica odnosno naziv ''LISP'' vuče podrijetlo od engl. ''LISt Processing''. [[Vezana lista|Vezane liste]] su jedna od Lispovih glavnih [[struktura podataka]], a i sam [[Lisp]]ov [[izvorni kod]] čine popisi (liste). Kao posljedica toga, programi na Lispu mogu manipulirati izvornim kodom kao [[Podatkovna struktura|strukturom podataka]] (v. [[meta programiranje]]), što dovodi do sustava [[makro]]a koji programerima dopuštaju stvarati nove sintakse pa čak i "[[programski jezik specifične domene|programske jezike specifične domene]]" ugrađene u Lisp.
| |||