Zemljopis Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 27:
'''Zemljopisno Hrvatska''' obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane [[Panonska nizina|Panonske nizine]] preko uskog područja [[Dinaridi|Dinarskog gorja]] do obale [[jadransko more|Jadranskog mora]], jedne od najrazvedenijih na svijetu. Unutrašnjost stoga ima odlike umjerene kontinentske klime, dok na jadranskoj obali prevladava sredozemna klima. [[Hrvatska]] se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5835 km sačinjava 1246 [[otok|otoka]], otočića, [[hrid|hridi]] i [[greben|grebena]], kao i brojne [[uvala|uvale]], [[prevlaka|prevlake]], [[zaljev|zaljevi]] i [[poluotok|poluotoci]] od kojih su najveći [[Istra]] i [[Pelješac]].
Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]], dok jadranska obala omogućuje razvitak [[ribarstvo|ribarstva]], [[brodogradnja|brodogradnje]], a posebice [[turizam|turizma]]. Gorska Hrvatska nema tako brojne razvojne mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali se uz tradicionalne djelatnosti vezane uz tu regiju, poput šumarstva i stočarstva, u zadnje
Hrvatska graniči s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Slovenija|Slovenijom]], [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Hrvatska je teritorijalno-upravno podijeljena na 21 [[županija|županiju]], uključujući [[Zagreb|Grad Zagreb]] sa statusom županije. Povijesnih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu [[Slavonija]], središnja Hrvatska, [[Istra]] i [[Dalmacija]].
| |||