Od bogoslovnih knjižnica najpoznatija je [[VatikanVatikanska knjižnica]]ska koja broji približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks [[Biblija|Biblije]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. Prve knjižnice u [[Rusija|Rusiji]] osnivane su u crkvama i [[manastir]]ima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru. U [[Moskva|Moskovskoj]] [[Rusija|Rusiji]] manastirske i crkvene knjižnice odigrale su značajnu ulogu, tako da se u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] pojavljuju se mnoge privatne knjižnice u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme [[Petar Veliki|Petra Velikog]] pojavljuju se u Rusiji mnoge knjižnice (Tatišćeva, Buturlina, Šćerbatova). U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] poznata je bila Javna knjižnica (oko 1,300.000 naslova i rukopisa), knjižnica Rumjancevskog muzeja iz [[1827.]] (oko 300.000 naslova i rukopisa), Knjižnica sveučilišta znanosti iz [[1714.]] u Kurlandiji, Sinodska moskovska knjižnica ([[1721.]]), Moskovska tipografska knjižnica od vremena [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]], Knjižnica kijevskog sveučilišta (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), Knjižnica kazanskog sveučilišta, itd.
