Inačica od 22. rujna 2011. u 13:59 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.339 edits m r2.6.4) (robot Mijenja: be:Пазваночныя ← Starija izmjena		Inačica od 4. listopada 2011. u 19:48 uredi ukloni ovu izmjenu 31.45.135.138 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Taksokvir \| boja = pink \| naziv = ~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci \| slika = Vertebrates.png \| slika_veličina = 240px \| slika_opis = Primjeri ~~kralježnjaka~~kralješnjaka \| superregnum = [[Eukarioti\|Eukarya]] \| regnum = [[Životinje\|Animalia]] Redak 13: \| subphylum_autorstvo = [[Georges Cuvier\|Cuvier]], [[1812]]. }} '''~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci''' (Vertebrata), često nazvani i '''lubanjci''' (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno [[potkoljeno]] [[svitkovci\|svitkovaca]] (Chordata) i obuhvaća [[Razred (taksonomija)\|razred]]e [[kružnouste\|kružnoustih]], [[ribe\|riba]] [[hrskavičnjače\|hrskavičnjača]] i [[koštunjače\|koštunjača]], [[vodozemci\|vodozemaca]], [[gmazovi\|gmazova]], [[ptice\|ptica]] i [[sisavci\|sisavaca]], ukupno oko 54.000 [[vrsta]]. Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća [[bezlubanjci\|bezlubanjce]] + [[besčeljusti\|besčeljuste]] + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali '''ne''' obuhvaća razred [[sljepulje\|sljepulja]] (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za [[takson]] besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz ''~~kralježnjaci~~kralješnjaci''. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu ''lubanjci''. * Najveći ~~kralježnjak~~kralješnjak na [[Zemlja (planet)\|Zemlji]] je [[plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') koji može doseći dužinu čak do 33 [[metar\|m]] i težinu do 200 [[tona\|t]]. * Od 2005. riba ''[[Paedocypris progenetica]]'' smatra se najmanjim ~~kralježnjakom~~kralješnjakom (dužina 7,9 mm (ženke) odnosno 10 mm (mužjaci)) na Zemlji. == Podrijetlo == ~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci su nastali prije oko 525 milijuna godina tokom [[Kambrijska eksplozija\|Kambrijske eksplozije]], događaja kada je ogroman broj raznih organizama nastanjivao Zemlju. Vjeruje se da je prvi poznati ~~kralježnjak~~kralješnjak bila ''Myllokunmingia''. Molekularna analiza tokom [[1999]]. je pokazala da su [[sljepulje]] najsrodnije [[paklare\|paklarama]], i time su ~~kralježnjaci~~kralješnjaci. Drugi ih smatraju sestrinskom grupom ~~kralježnjaka~~kralješnjaka i svrstavaju ih u takson [[Craniata]]. Jedan drugi rani ~~kralježnjak~~kralješnjak bio je Haikouichthys ercaicunensis. Svima ovima je nedostajala čeljust. Prvi ~~kralježnjaci~~kralješnjaci sa čeljustima su se pojavili u Ordoviciju i postali česti u Devonu, vremenu često zvanom "Doba riba". Dvije grupe koštunjavih riba, [[Actinopterygii]] i [[Sarcopterygii]], su evoluirale i postale česte. Tokom perioda Devona su izumrle skoro sve besčeljouste ribe, osim sljepulja i paklara, ali su nastala i bića koja su bila na prelazu između riba i vodozemaca. Oklopnjače, grupa riba koje su dominirale većinom kasnog [[Silur]]a i glavninom [[Devon]]a, su također izumrle na kraju Devona. Redak 29: ==Temeljni plan== Zajedničko porijeklo ~~kralježnjaka~~kralješnjaka podupire niz izvedenih (novih) zajedničkih temeljnih obilježja: * višeslojna [[epiderma]]: epiderma se dijeli na više slojeva [[stanica]]. Kod ~~kralježnjaka~~kralješnjaka dolazi do tvorbe "kože" s više slojeva pripadajuće strukture kao ljuske, perje, krzno.... * neurokranij: mozak i veliki osjetilni organi zaštićeni su kapsulom. * živčani kanal: embrionalna struktura od višepotentnih stanica, koje nastaju u [[ektoderm]]u na granici između epidermalnog i neuralnog. Od tih stanica grade se, između ostalog, skeletne strukture lubanje, pigmentne, živčane stanice i niz drugih. Redak 38: ==Smještanje u sistem== ~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci se smatraju sestrinskom skupinom bezlubanjaca. ''Vidjeti [[svitkovci\|svitkovce]]''. ==Srodnički odnosi== Srodnički odnosi ~~kralježnjaka~~kralješnjaka su sporni. Trenutno, smatra se najvjerojatnijom hipoteza o sestrinskom odnosu između kružnoustih i čeljusnika. S druge strane, prema toj sistematici, sljepulje su sestrinska grupa prvim dvjema. :Sljepulje + (čeljusnici + kružnouste) Ovaj sistem suprotan je staroj, "besčeljusnoj" hipotezi: prema njoj, podrazumijeva se sestrinski odnos između kružnoustih i sljepulja kao takson "besčeljustih", a čeljusnici nasuprot njima. Ovo se obrazlaže odsustvom čeljusti. To je, međutim, jedno od prvobitnih obilježja i zajedničko je za obje ove grupe i sve ostale životinje koje nemaju čeljust, prema tome, beznačajno je u određivanju srodnosti. Redak 53: <!--ovo je samo gruba sistematika, i treba ostati ovdje. Onu opširniju premještam na zasebnu stranicu, no i nju će, mislim, malo trebati doraditi--> * ~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci (Vertebrata) (54.115 vrsta) [[Sljepulje]] (Myxini) (70 vrsta) [[Paklare]] (Petromyzontida) (45 vrsta) Redak 67: ** [[Zrakoperke]] (Actinopterygii) (27.000 vrsta) [[Mesoperke]] (Sarcopterygii) (8 vrsta) * [[Kopneni ~~kralježnjaci~~kralješnjaci]] (Tetrapoda) ** [[Vodozemci]] (Amphibia) (6.200 Arten) ** [[Amniota]] Redak 78: \|commonshr = \|commonscat = Vertebrata \|commonscathr = ~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci \|wikivrste = Vertebrata \|wikivrstehr = ~~Kralježnjacima~~Kralješnjacima \|wikizvor = \|wikizvor_autor = Redak 91: <!-- == Sistematika == {{main\|Sistematika ~~kralježnjaka~~kralješnjaka}} {{izdvoji}} ==== Razred '''[[sisavci]]''' (''Mammalia'') <small>- oko 4500 vrsta</small> ==== Redak 255: [[Kategorija:Svitkovci]] [[Kategorija:~~Kralježnjaci~~Kralješnjaci\| ]] <!-- interwiki -->

Kralježnjaci: razlika između inačica