Razlika između inačica stranice »Kralježnjaci«

Nema promjene veličine ,  prije 9 godina
bez sažetka
m (r2.6.4) (robot Mijenja: be:Пазваночныя)
{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = KralježnjaciKralješnjaci
| slika = Vertebrates.png
| slika_veličina = 240px
| slika_opis = Primjeri kralježnjakakralješnjaka
| superregnum = [[Eukarioti|Eukarya]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| subphylum_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], [[1812]].
}}
'''KralježnjaciKralješnjaci''' (Vertebrata), često nazvani i '''lubanjci''' (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno [[potkoljeno]] [[svitkovci|svitkovaca]] (Chordata) i obuhvaća [[Razred (taksonomija)|razred]]e [[kružnouste|kružnoustih]], [[ribe|riba]] [[hrskavičnjače|hrskavičnjača]] i [[koštunjače|koštunjača]], [[vodozemci|vodozemaca]], [[gmazovi|gmazova]], [[ptice|ptica]] i [[sisavci|sisavaca]], ukupno oko 54.000 [[vrsta]].
 
Ovisno o znanstvenom određenju autora, u izvorima se pojavljuju dva smjera određivanja ove skupine životinja. Jedan pravac obuhvaća [[bezlubanjci|bezlubanjce]] + [[besčeljusti|besčeljuste]] + čeljusnike, dok drugi obuhvaća besčeljuste + čeljusnike, ali '''ne''' obuhvaća razred [[sljepulje|sljepulja]] (Myxinoida). Radi velike rasprostranjenosti i poznatosti pojma ovdje će se za [[takson]] besčeljustih + čeljusnika koristiti izraz ''kralježnjacikralješnjaci''. Za buduće radove, zbog svoje jednoznačnosti, trebalo bi dati prednost nazivu ''lubanjci''.
* Najveći kralježnjakkralješnjak na [[Zemlja (planet)|Zemlji]] je [[plavi kit]] (''Balaenoptera musculus'') koji može doseći dužinu čak do 33 [[metar|m]] i težinu do 200 [[tona|t]].
* Od 2005. riba ''[[Paedocypris progenetica]]'' smatra se najmanjim kralježnjakomkralješnjakom (dužina 7,9 mm (ženke) odnosno 10 mm (mužjaci)) na Zemlji.
 
== Podrijetlo ==
KralježnjaciKralješnjaci su nastali prije oko 525 milijuna godina tokom [[Kambrijska eksplozija|Kambrijske eksplozije]], događaja kada je ogroman broj raznih organizama nastanjivao Zemlju. Vjeruje se da je prvi poznati kralježnjakkralješnjak bila ''Myllokunmingia''. Molekularna analiza tokom [[1999]]. je pokazala da su [[sljepulje]] najsrodnije [[paklare|paklarama]], i time su kralježnjacikralješnjaci. Drugi ih smatraju sestrinskom grupom kralježnjakakralješnjaka i svrstavaju ih u takson [[Craniata]]. Jedan drugi rani kralježnjakkralješnjak bio je Haikouichthys ercaicunensis. Svima ovima je nedostajala čeljust.
 
Prvi kralježnjacikralješnjaci sa čeljustima su se pojavili u Ordoviciju i postali česti u Devonu, vremenu često zvanom "Doba riba".
Dvije grupe koštunjavih riba, [[Actinopterygii]] i [[Sarcopterygii]], su evoluirale i postale česte. Tokom perioda Devona su izumrle skoro sve besčeljouste ribe, osim sljepulja i paklara, ali su nastala i bića koja su bila na prelazu između riba i vodozemaca. Oklopnjače, grupa riba koje su dominirale većinom kasnog [[Silur]]a i glavninom [[Devon]]a, su također izumrle na kraju Devona.
 
 
==Temeljni plan==
Zajedničko porijeklo kralježnjakakralješnjaka podupire niz izvedenih (novih) zajedničkih temeljnih obilježja:
* višeslojna [[epiderma]]: epiderma se dijeli na više slojeva [[stanica]]. Kod kralježnjakakralješnjaka dolazi do tvorbe "kože" s više slojeva pripadajuće strukture kao ljuske, perje, krzno....
* neurokranij: mozak i veliki osjetilni organi zaštićeni su kapsulom.
* živčani kanal: embrionalna struktura od višepotentnih stanica, koje nastaju u [[ektoderm]]u na granici između epidermalnog i neuralnog. Od tih stanica grade se, između ostalog, skeletne strukture lubanje, pigmentne, živčane stanice i niz drugih.
 
==Smještanje u sistem==
KralježnjaciKralješnjaci se smatraju sestrinskom skupinom bezlubanjaca. ''Vidjeti [[svitkovci|svitkovce]]''.
 
==Srodnički odnosi==
Srodnički odnosi kralježnjakakralješnjaka su sporni. Trenutno, smatra se najvjerojatnijom hipoteza o sestrinskom odnosu između kružnoustih i čeljusnika. S druge strane, prema toj sistematici, sljepulje su sestrinska grupa prvim dvjema.
:Sljepulje + (čeljusnici + kružnouste)
Ovaj sistem suprotan je staroj, "besčeljusnoj" hipotezi: prema njoj, podrazumijeva se sestrinski odnos između kružnoustih i sljepulja kao takson "besčeljustih", a čeljusnici nasuprot njima. Ovo se obrazlaže odsustvom čeljusti. To je, međutim, jedno od prvobitnih obilježja i zajedničko je za obje ove grupe i sve ostale životinje koje nemaju čeljust, prema tome, beznačajno je u određivanju srodnosti.
<!--ovo je samo gruba sistematika, i treba ostati ovdje. Onu opširniju premještam na zasebnu stranicu, no i nju će, mislim, malo trebati doraditi-->
 
* KralježnjaciKralješnjaci (Vertebrata) (54.115 vrsta)
** [[Sljepulje]] (Myxini) (70 vrsta)
** [[Paklare]] (Petromyzontida) (45 vrsta)
**** [[Zrakoperke]] (Actinopterygii) (27.000 vrsta)
**** [[Mesoperke]] (Sarcopterygii) (8 vrsta)
*** [[Kopneni kralježnjacikralješnjaci]] (Tetrapoda)
**** [[Vodozemci]] (Amphibia) (6.200 Arten)
**** [[Amniota]]
|commonshr =
|commonscat = Vertebrata
|commonscathr = KralježnjaciKralješnjaci
|wikivrste = Vertebrata
|wikivrstehr = KralježnjacimaKralješnjacima
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
<!--
== Sistematika ==
{{main|Sistematika kralježnjakakralješnjaka}}
{{izdvoji}}
==== Razred '''[[sisavci]]''' (''Mammalia'') <small>- oko 4500 vrsta</small> ====
 
[[Kategorija:Svitkovci]]
[[Kategorija:KralježnjaciKralješnjaci| ]]
 
<!-- interwiki -->
Anonimni suradnik