Klimatske promjene: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
virojatno |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{pravopis}}
[[Datoteka:Cyclone Catarina from the ISS on March 26 2004.JPG|mini|300px|desno|Sve češća nevremena kao jedna od posljedica [[Globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]]]]
'''Klimatske promjene''' su dugotrajne promjene u [[Statistika|statističkoj]] raspodjeli [[Klimatski faktori|klimatskih faktora]], u vremenskom periodu od desetaka do
U zadnje vrijeme, posebno u vezi sa [[Zaštita okoliša|zaštitom prirodnog okoliša]], klimatske promjene se obično odnose na današnje promjene [[klima|klime]]. Posebno se to odnosi na sve veći ljudski utjecaj na klimatske promjene, koji je povezan sa današnjim [[Globalno zatopljenje|globalnim zatopljenjem]].
Redak 39:
Vulkani provode materijal iz [[Zemljina kora|Zemljine kore]] i plašta do površine Zemlje. Vulkanske erupcije, [[gejzir]]i i [[termalni izvor]]i su primjeri vulkanskih procesa kojim se oslobađaju plinovi i krupne čestice u atmosferu.
Vulkani su dovoljno veliki da utječu na promjenu svjetske klime nekoliko puta u stoljeću, uzrokovati hlađenje (djelomičnim smanjivanjem prijenosa Sunčevog zračenja na Zemljinu površinu) i po nekoliko godina. Erupcija vulkana na planini Pinatubo 1991. na [[Filipini]]ma, bila je druga erupcija po snazi u 20. stoljeću (nakon erupcije vulkana Novarupta na [[Aljaska|Aljaski]] 1912.) i značajno je utjecala na klimu.<ref> [http://pubs.usgs.gov/fs/1997/fs113-97/] "The Cataclysmic 1991 Eruption of Mount Pinatubo, Philippines" Diggles Michael, 2005. </ref> Erupcija vulkana Tambora 1815. u [[Indonezija|Indoneziji]], uzrokovala je “godinu bez ljeta”. <ref> "Climatic, environmental and human consequences of the largest known historic eruption: Tambora volcano (Indonesia) 1815" 2003., Oppenheimer Clive </ref>Još veće erupcije, takozvanih megavulkana, se javljaju nekoliko puta na 100
Vulkani su isto dio proširenog [[Ugljikov ciklus|ugljikovog ciklusa]]. U jako dugim geološkim ciklusima, oslobađanje ugljika iz Zemljine kore i plašta se nalazi u ravnoteži sa taloženjem ugljika u sedimentnim stijenama i ostalim odvodima iz ugljikovog ciklusa. Ali prema istraživanju Američkog geološkog nadzora (engl. ''US Geological Survey''), procjenjuje se da ljudske aktivnosti stvaraju 100 – 300 puta veću količinu [[Ugljikov(IV) oksid|ugljičnog dioksida]] od vulkana. <ref> [http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/VolGas/volgas.html] "Volcanic Gases and Their Effects" 2006. </ref>
|