Inačica od 19. kolovoza 2011. u 12:21 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.339 edits m r2.6.4) (robot Dodaje: kk:Еттұмсықтылар ← Starija izmjena		Inačica od 7. listopada 2011. u 04:10 uredi ukloni ovu izmjenu Orijentolog (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 19.057 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 30: Za sistematiziranje pojedinih surlaša je manje važan oblik surle ili kljova. Istražuje se prije svega građa [[zub\|kutnjaka]] (Molari). Tijekom razvoja, oni su se mijenjali i prilagođavali potrebama [[životinje\|životinja]]. Grizna površina kutnjaka je tijekom razvoja mijenjala oblik, pa je bila kvrgava kod mastodonta, da bi [[mamuti]] imali kutnjake lameliranog oblika, kao i današnji [[slonovi]]. Danas slonovi imaju po jedan kutnjak u svakoj polovici gornje i donje [[čeljust]]i, što znači da ih ima ukupno samo četiri. Žvakanjem najčešće prilično tvrde hrane, slonovi "troše" kutnjake tako, da nakon određenog vremena više nisu dovoljno efikasni. Stoga se kutnjaci tijekom života jednog slona mijenjaju šest puta, što znači da slon može istrošiti tijekom života sedam "generacija" kutnjaka. Ako ne strada ranije, kad potroši i sedmu generaciju kutnjaka, osuđen je na smrt od gladi. Mladunci nakon prve godine starosti gube prve kljove da bi ih zatim zamijenile trajne kljove koje neprekidno rastu. U razdoblju [[neogen]]a, a posebno [[pleistocen]]a došlo je do snažnog širenja velikog broja vrsta surlaša na sve [[kontinent]]e osim [[Australija\|Australije]]. Ovo širenje je bilo moguće samo uz pretpostavku da se to zbilo prije oko 27 ~~miliona~~milijuna godina, kad su se pojavile kopnene veze između [[Afrika\|Afrike]] i [[Euroazija\|Euroazije]]. Kako je broj potomaka u centru njihovog nastanka (sjeverna Afrika) značajno narastao, a iz Euroazuje su stigle druge grupe životinja, surlaši su bili potisnuti iz svojih prvobitnih staništa. Zbog vrlo jakog [[populacija\|populacijskog]] pritiska mnoge su životinje bile potisnute u druga područja. U tim su područjima vladali drugi životni uvjeti, pa su se surlaši morali prilagoditi novom okolišu. I [[klima\|klimatska]] kolebanja su izazvala niz [[fiziologija\|fizioloških]] i [[Morfologija (biologija)\|morfoloških]] promjena ovih [[životinje\|životinja]]. Tako se razvilo 5 porodica (25 rodova) s više od 150 (ukupno) različitih vrsta u redu surlaša. Među njima su bili i mastodonti i mamuti, još bliži srodnici današnjih [[slonovi\|slonova]].

Surlaši: razlika između inačica