Atena (polis): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 70:
U brojnim [[Grčka mitologija|grčkim mitovima]] i legendama opisani su doživljaji tih prvih vladara Atene.
 
U [[12. stoljeće pr. Kr.|12. stoljeću pr. Kr.]] brojni mikenski gradovi su propadali i zauzeli su ih [[Tesalija|Tesalijci]] i [[Dorani]], no [[Atika (pokrajina)|Atika]] i Atena nisu nikada pali. [[Atenjani]] su najvjerojatnije direktni potomci Atenjana koji su se miješali s okolnim plemenima i [[Jonija|Jonjanima]]. Do [[8. stoljeće pr. Kr.|8. stoljeća pr. Kr.]] Jonjani su se s ostalim plemenima proširili prema istoku i naselili na obalama [[Mala Azija|Male Azije]]. Stanovnici Atike su se podijelili na klanove i plemena kojima je glavni grad postao Atena, čime je stvorena grad-država tj. [[polis]].
 
[[Datoteka:Map ancient athens.png|mini|lijevo|200px|<center>Mapa antičke Atene<center>]]
U razvoju ''Arhajskog razdoblja'' ([[7. stoljeće pr. Kr.|7.]] i [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća pr. Kr.]]) Atena je imala vodeću ulogu u [[Stara Grčka|Grčkoj]], a [[Agora]] je postala središte grada, dok je [[Akropola (Atena)|Akropola]] sve više postajala religijsko središte s novim [[Grčki hram|hramovima]] i svetištima. U isto vrijeme dogodila su se krunske društvene promjene. Politička vlast, koja je do tada bila u rukama [[kralj]]eva, prešla je u ruke bogatih zemljoposjednika čime su oni postala jaka [[aristokracija]]. Nakon nekoliko pokušaja preuzimanja vlasti, atensko pravo je kodificirano za vrijeme vladara [[Drakon]]a, ali ni to nije spriječilo društvenu pobunu [[594. pr. Kr.]] kada su Atenjani povjerili [[Solon]]u da sastavi novi zakonik. Solon je kao izrazito patriotski pjesnik koji je uživao veliko povjerenje Atenjana, postavio opće interese na prvo mjesto i odredio je koja mjesta u upravi mogu zauzeti građani, ali i koje su im obveze na osnovu njihovih prihoda. Demokratska tijela, kao [[Sabor]] na Demosu i [[Vrhovni sud]], birali su [[arhont]]e (glavne [[Magistar|magistre]]) i upravno [[sud]]stvo, čime su utemeljene institucije koje su činile političku vlast.
 
Iako su ove reforme bile prvi korak ka [[DemokracijaAtenska demokracija|demokraciji]], uslijedili su daljnji sukobi ([[561. pr. Kr.|561.]] - [[560. pr. Kr.]]) koji su, uz potporu niže klase građana, na vlast doveli [[Pizistrat]]a koji je uveo [[Tiranija|tiraniju]]. On je ustanovio temelje atenske mornarice, a grad ispunio novim svetištima i spomenicima, posebno posvećenima [[Dioniz]]u i [[Atena (mitologija)|Ateni]]. Također je dao da se [[Homer]]ovi epovi zabilježe u pisanoj formi, te je reorganizirao Panatenske svečanosti, festival u čast božice Atene. Nakon njegove smrti ([[528. pr. Kr.]]) njegovo djelo su nastavili njegovi sinovi [[Hiparkus]] i [[Hipias]]; sve do [[510. pr. Kr.]] kada je ukinuta tiranija.
Arhon [[Kleisten]], koji je izabran [[508. pr. Kr.]], smatra se za utemeljitelja demokracije u Ateni. Njegovim [[reforma]]ma su svi stanovnici Atike, sada podijeljeni na deset plemena, mogli obavljati državnu službu i aktivno sudjelovati u političkom životu. Također je ograničio administraciju i dao je veće ovlasti Saboru.