Šime Đodan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
| ime = Šime Đodan
| datum rođenja = [[27. prosinca]] [[1927]].
| mjesto rođenja = [[Rodaljice]] kod [[Benkovac|Benkovca]], [[Hrvatska]]
| datum smrti = [[2. listopada]] [[2007.]]
| mjesto smrti = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]]
Redak 26:
}}
 
'''Šime Đodan''' ([[27. prosinca]] [[1927.]], [[Rodaljice]] kod [[Benkovac|Benkovca]] - [[2. listopada]] [[2007]]., [[Dubrovnik]]), hrvatski političar i ekonomist.
 
==Mladost i naobrazba==
Đodan je rođen u selu [[Rodaljice|Rodaljicama]] kod Benkovca od oca Jure Ninčevića Đodana, seoskog činovnika, i majke Marije (rođene Kamber). Za vrijeme okupacije prekida školovanje jer mu otac ne dopušta da primi svjedodžbu na [[talijanski|talijanskom]] jeziku.<ref>[http://www.pravo.hr/PE/onkp/sime_djodan Pravo.hr: Šime Đodan]</ref> Otac mu je poginuo u borbi protiv [[četnici|četnika]] kao partizan [[1944.]] godine. Od [[1943.]] surađuje s NOP-om, a [[1944.]] godine stupa u operativne jedinice NOV i POJ gdje ostaje do kraja rata. U ratu je više puta ranjavan. Vršio je dužnost zapovjednika voda i komesara čete. Rat provodi i na vojnoj obuci u [[Karlovac|Karlovcu]]. Godine [[1949.]] završio je vojno-političko učilište u Beogradu, a [[1953.]] Višu vojnu akademiju topničkog smjera u Ćupriji. Kao poručnik služio je u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenskoj ratnoj mornarici]] od [[1944.]] do [[1956.]] te u međuvremenu polazio i završio više razrede gimnazije u Zagrebu i Banjoj Luci. Napušta vojsku u činu [[poručnik]]a. Godine [[1960.]] diplomira na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a sljedeće je godine izabran za asistenta na Katedri za političku ekonomiju. Asistent postaje vrlo lako jer je imao odličnu pozadinu: sin poginulog borca, i sam partizan, član KPJ, odličan student, marljiv i ambiciozan. Za šest godina Đodan je izgradio zavidnu akademsku karijeru. Godine [[1961.]] predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Godine [[1962.]] dobio je stipendiju za poslijediplomski studij i studij makroekonomije u [[Haag]]u. Pravne znanosti doktorirao je [[1964.]], a ekonomske znanosti [[1965.]] godine na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Godine [[1967.]] postaje sveučilišni docent.
 
==Politička karijera==
Redak 36:
Godine [[1972.]] Đodan je uhićen, a istražni i sudski postupak trajao je do [[1974.]] Osuđen je na šest godina zatvora (i četiri godine zabrane javnog nastupa), od kojih je punih pet odležao u zatvoru u Lepoglavi. U tom najtežem dijelu života krajnje se korektno ponio jedino njegov matični fakultet, i to tako da je Bogdan Zlarić, na zgražanje tadašnjih vlasti, napisao rješenje o mirovanju radnog odnosa za vrijeme istrage, koje je žrtvi političkog progona omogućilo neprekinuti tijek radnog staža i primanje plaće. U središte javnoga života dolazi ponovo u kolovozu [[1991.]] godine kao posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] dobiva priliku govoriti u [[Sinj]]u na otvaranju sinjske Alke: "''San o Garašaninovu nacrtanju, koji nije ni bio neki naročito pametni program, san Vuka Karadžića, koji je bio primitivac, i brbljarije Dobrice Ćosića - a ovdje je i moj prijatelj Brković koji je napisao da oni Dobricama u Crnoj Gori rade one stvari. I tako, neka se oni koji su po rastu manji od nas u prosjeku 15 centimetara i imaju šiljate glave - vjerojatno imaju i manji mozak - okane nas Dinaraca, jer smo mi jači od njih i kad nemamo dinara, a to je jednostavano zato jer imamo maraka i dolara.''"<ref name="biografije" /> Zbog toga govora Đodan je postao ministar obrane Republike Hrvatske. Đodanov ministarski mandat trajao je samo petnaest dana i tako postao ministar s najkraćim mandatom u Hrvatskoj.
 
Udarni govor Đodan je održao [[4. svibnja]] [[1990.]] godine na zagrebačkoj Peščenici: "''Znamo mi gdje je granica drevne hrvatske države. Neće ona vječno biti na Uni. Poručujemo to, ne komunistima, jer ih nema, nego četnicima (...) Neće proći ni pet godina, a ovaj će se barjak vijoriti navrh gore Romanije.''"<ref name="biografije" /> Retorička neumjerenost, simbolička višeznačnost i mogućnost različitih interpretacija (sam je Đodan u kasnijim intervjuima dao pet-šest različitih tumačenja smisla svoje izjave), te verbalna razuzdanost i ignoriranje svih obzira o govorničkom bontonu bile su konstante njegove političke retorike. Tako je, primjerice, ostalo upamćeno njegovo predizborno obećanje kako će Hrvati iz dijaspore uložiti u zemlju 150 milijardi dolara. Pamti se i javna tvrdnja kako Hrvata, zapravo, ima više od 12 milijuna. U svojim verbalnim ispadima nije štedio ni svoje stranačke kolege te je tako [[Žarko Domljan|Žarku Domljanu]] rekao: "''Niste vi, gospodine, faraon.''"<ref name="biografije" /> U predizbornoj polemici sa [[Slobodan Lang|Slobodanom Langom]] u Dubrovniku ustvrdio je: "''Ima Slobodan Lang i drugu babu.''"<ref name="biografije" /> Dok je iz saborskih kluba poručio lordu Carringtonu: "''Kad taj Carrington dođe ponovo u Hrvatsku treba ga objesiti o rep konja bana Jelačića, jer to je razbojnik jedan.''"<ref name="biografije" /> Narugao se i s Matom Granićem: "''Pitam se što radi naš ministar vanjskih poslova po Kanadi, što, valjda, lovi jelene, kada su ovdje problemi i ovdje je rat.''"<ref name="biografije" /> Verbalne žaokežalce upućivao je i [[Ante Marković|Anti Markoviću]], guvernerima Hrvatske narodne banke [[Ante Čičin-Šain|Anti Čičin-Šainu]], [[Pero Jurković|Peri Jurkoviću]] te desecima drugih javnih osoba.<ref name="biografije" />
 
Tijekom svoje znanstvene karijere objavio je više knjiga i studija o robnoj proizvodnji, gospodarskom razvoju i djelovanju zakona vrijednosti te gospodarskom položaju Hrvatske.