Bliski istok: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uglavnom sređeno. |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
'''Bliski istok''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] [[sinonim]]i: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je [[Zapadni svijet|zapadnjački]] [[Geopolitika|geopolitički]] naziv za područja sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] [[Azija|Azije]] čije su granice slabo [[Definicija|definirane]]. Preuzet je iz [[Francuski jezik|francuskog]] oblika ''Proche-Orient'' kojim su se početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] označavala područja pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] vlašću (uključujući [[Balkan]]) odnosno koji je bio [[antonim]]om [[Daleki istok|Dalekom istoku]], dok naziv „Srednji istok” potječe iz [[Engleski jezik|engleskog]] oblika ''Middle East'' kojim se na prijelazu u [[20. stoljeće]] podrazumijevalo područje između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Britanska Indija|Britanske Indije]] (okvirno [[Iranska visoravan]], [[Mezopotamija]] i [[Arabija]]). Nakon raspada [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen [[Balkan]], a „Bliskog” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim jezicima pa tako i u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], dok je [[engleski]] specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.
Danas se nazivom „Bliski istok” najčešće služe [[Arheolog|arheolozi]] i [[povjesničar]]i u kontekstu suvremenih granica [[Stari Istok|Starog Istoka]] odnosno područja na kojima su u [[Stari vijek|starom vijeku]] postojale [[Civilizacija|civilizacije]] u uskoj kulturološkoj interakciji, a uključuju [[Levant]] (današnja [[Sirija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Izrael]] i [[Palestinska autonomija|Palestina]]), [[Mala Azija|Malu Aziju]] (današnja [[Turska]]), [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] ([[Irak]] i istočna [[Sirija]]) i [[iranska visoravan|iransku visoravan]] ([[Iran]], [[Afganistan]] i zapadni [[Pakistan]]). U suvremenom kontekstu, „Bliski istok” se osim po [[zemljopis]]nim ne može ni okarakterizirati određenim kulturološkim čimbenicima s obzirom na nihovu heterogenost u [[Narod|etničko]]-[[Jezik|jezičnom]]
== Karakteristike ==
Redak 22:
[[Datoteka:Middle east.jpg|300px|mini|Zemljovid koja prikazuje zemlje koje se obično smatraju dijelovima Bliskog istoka]]
[[Iran]] se često smatra istočnom granicom, a [[Afganistan]] i zapadna [[Pakistan]] se često ubrajaju zbog svojeg bliskog odnosa (etnički i religijski) s većinskim skupinama [[iranski narodi|iranskih naroda]] kao i povijesnih veza s Bliskim istokom, uključujući dijelove raznih carstava koja su se prostirala u regiji. Značajna carstva osnovali su među ostalima iranski [[Perzijanci]] i [[Kurdi]]. [[Afganistan]], [[Tadžikistan]] i zapadni [[Pakistan]] ([[Beludžistan]] i
Iako se često smještaju izvan okvira Bliskog istoka, [[Sjeverna Afrika]] ili [[Magreb]] nemaju jake kulturne i jezične veze s regijom, a povijesno su dijelili mnoge događaje koji su oblikovali [[mediteran]]sku i bliskoistočnu [[subregija|regiju]]. Te događaje potaknuli su [[Feničani|fenička]] kolonija [[Kartaga]], [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimska]] civilizacija, te [[muslimani|muslimansko]] arapsko-[[berberi|berbersko]] i [[Otomansko Carstvo]]. Magreb se ponekad uključuje, a ponekad isključuje iz Bliskog istoka od medija i u neformalnoj uporabi. Većina akademika ipak nastavlja identificirati sjevernu Afriku kao [[fizička geografija|geografski]] dio Afrike, ali uz blisku povezanost s [[jugozapadna Azija|jugozapadnom Azijom]] u terminima [[politika|politike]], [[kultura|kulture]], religije, jezika, povijesti i genetike. To se može usporediti s ostalim sličnim primjerima poput [[Tasmanija|Tasmanije]] i [[Newfoundland]]a koji geografski ne pripadaju Europi, ali dijele mnogo osobina sa sjeverozapadnom i [[sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. [[Madagaskar]] je jednako tako u određenom smislu bliži [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] nego [[istočna Afrika|jugoistočnoj Africi]].
| |||