Hrvatski božićni običaji: razlika između inačica

== Došašće ==

[[Datoteka:Adventvespers.jpg|230px|desno|thumb|Sv. misa zornica za vrijeme došašća]]

 

[[Došašće]] ili advent vrijeme je priprave za [[Božić]]. Do [[16. stoljeće|16. stoljeća]], trajalo je 6 tjedana, a od tada traje 4 tjedna. Predvladavaju osjećaji iščekivanja, [[nada|nade]] i čežnje. Ključne osobe u došašću su [[Sveti Ivan Krstitelj|sv. Ivan Krstitelj]] i [[Blažena Djevica Marija]]. Sv. Ivan Krtitelj preteča je Isusova dolaska i priprema narod za [[Isus]]ovo djelovanje te je poveznica između [[Stari zavjet|Staroga]] i [[Novi Zavjet|Novoga Zavjeta]]. Blaženoj Djevici Mariji posvećuje se rane jutarnje [[Misa|sv. mise]] – [[zornica|zornice]], koje su vrlo raširene u hrvatskom vjerničkom puku, pogotovo u sjevernim krajevima. Počinju prije [[zora|zore]], dok se još nije razdanilo. Imaju svečan ugođaj. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje. Neke od poznatijih su: "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male". U tim adventskim pjesmama izražava se [[radost]] skorom dolasku Božića i potiče se vjernike, da se duhovno pripreme za blagdan Božića te se iskazuje se poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji.

 

=== Adventski vijenac ===

U novije se vrijeme proširio običaj izrade [[adventski vijenac|adventskog vijenca]] s četiri svijeće, a na svaku bi se adventsku nedjelju palila po jedna [[svijeća]]. Plete se od zimzelenih grančica, ali tako da nema početka ni kraja što označuje [[vječnost]]. Čine ga dva temeljna simbola - [[krug]] i svijeće odnosno [[svijetlo]]. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: [[Stvaranje Adama|stvaranje]], [[Blagovijest|utjelovljenje]], [[Uskrs|otkupljenje]] i [[Sudnji dan|svršetak]]. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom da do Božića gore sve četiri.<ref>http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm Preuzeto 8. listopada 2011.</ref> Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa. Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje upućuju na [[Isus]]ovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac stavljale su se tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme [[Isus]]ova dolaska i jedna ružičasta, koja se palila kao izraz radosti zbog [[Isus]]ova rođenja. Prema jednoj tradiciji, prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga [[betlehem]]ska, treća pastirska, a posljednja svijeća [[Anđeo|anđela]]. Postupno paljenje svijeća, znak je približavanja [[Božić]]a.

 

=== Sveta Barbara ===

Na dan [[Sveta Barbara|sv. Barbare]] [[4. prosinca]], u pojedinim hrvatskim krajevima postoje razni običaji. Najvažniji je običaj sijanja [[pšenica|pšenice]]. U nekim krajevima pšenica se sije kasnije na dan [[Sveta Lucija|sv. Lucije]] ([[13. prosinca]]). Običaj sijanja pšenice seže porijeklo od starodrevnih [[kult]]ova prizivanja dobre ljetine.<ref>Dolenec Dravski, Miroslav: Godišnji običaji u Hrvata kajkavaca, Zagreb 1975. - 1990.</ref> Time se provjerava [[klijavost]] pšenice i procjenuje kakva će biti ljetina slijedeće godine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Vjeruje se, da je to znak da će slijedeća godina biti rodna i uspješna. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od [[Zastava Republike Hrvatske|hrvatske trobojnice]]. U [[Virje|Virju]] u [[Podravina|Podravini]], zrna pšenice sijala su se u [[kudelja|kudelju]], a novije vrijeme u [[pamuk]], da se duže sadrži [[vlaga]] i da pšenica bolje raste. U Podravini se dan sv. Barbare zove i "Barbarinje" i "Mali Božić".

 

 

=== Sveti Nikola ===

U vrijeme došašća, slavi se i dan [[Sveti Nikola|sv. Nikole]] [[6. studenog]], negdje zvan i "Nikolinje". Tada se darivaju [[djeca]] po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate [[anđeli]] i [[Krampus]] ovisno, da li se radi o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju [[šiba|šibu]], koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje [[Čizma|čizmice]] i stavljaju ih u [[prozor]]e prije nego idu spavati, [[noć]] prije dana sv. Nikole. U [[jutro]], kad se probude, dočekaju ih čizmice pune [[poklon]]a.

 

 

=== Sveta Lucija ===

Na dan [[Sveta Lucija|sv. Lucije]], [[13. prosinca]], brojni su običaji širom Hrvatske. Do Božića je ostalo još 12 dana. U [[Slavonija|Slavoniji]] postoji običaj promatranja vremena svaki dan do Božića. Svaki od tih 12 dana predstavlja jedan [[mjesec]] slijedeće godine. Ako je vrijeme sunčano ili maglovito ili kišovito, vjeruje se da će takvo vrijeme biti taj pojedini mjesec u slijedećoj godini, kojeg predstavlja pojedini dan od sv. Lucije do Božića. Na sv. Luciju, [[djevojka|djevojke]] upisuju imena 11 momaka na [[papir]]iće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, da je ime koje posljednje ostane - ime momka za kojeg će se udati. A ako je posljednji papirić prazan, slijedeće godine neće se udati. U nekim sjeverozapadnim krajevima u zemlju se stavi 12 komadića [[crveni luk|crvenog luka]]. Poslije se po vlažnosti, procjenjuje kakvi će biti mjeseci u slijedećoj godini.

 

Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha [[želja]] za [[blagostanje]]m, dobrim [[urod]]om, [[napredak|napretkom]] i dobrim [[zdravlje]]m. Od Badnjaka do [[Sveta tri kralja]] na [[stol]]u je stajao božićni kolač – božičnjak, nekada i više njih. Bio je okrugao s [[rupa|rupom]] u sredini s raznim [[ukras]]ima po sebi. Ponegdje u Dalmaciji, ako je bilo više božičnjaka stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica [[maslina|masline]], [[bršljan]]a ili svijeća. Božićni kolači različitih su oblika, ukrasa i naziva. U okolici [[Sinj]]a, u jugozapadnoj Bosni i istočnoj Hercegovini radila se [[pogača]], koja se davala [[ovca]]ma i [[magarac|magarcima]] uz malo [[vino|vina]] iz [[bukara|bukare]]. U [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Srijem]]u pekle su se [[lepinja|lepinje]] za [[domaće životinje]]. Na njima su se od [[tijesto|tijesta]] radile [[sise]]: za [[krave]] četiri sise, za [[svinje]] dvanaest sisa, za koze i ovce dvije. Mijesile su se i lepinje, koje bi se jele, da [[grlo]] ne boli, a poslije se pila [[rakija]] od [[med]]a.

 

Budući da se na Božić ništa nije radilo, u dane prije Božića temeljito se čistila [[kuća]] i [[staja]], pripremala se [[hrana]] za božićne dane, te hrana za domaće životinje. [[Djeca]] su se kupala i uređivala, šišalo ih se i radile su im se [[frizura|frizure]].

 

 

U nekim krajevima na stol se stavi [[posuda]] s raznovrsnim [[žitarica]]ma u koju se utakne božićna svijeća te jabuke božićnice i [[Sveta voda|blagoslovljena voda]]. Neki na stol stavljaju i [[alat]]e i [[oruđe]]: [[lemeš]], crtalo, [[jaram]], [[konjski ham]], [[bič]], [[torba|torbu]], [[lanac|lance]], [[vile]] i sl.

Stari je običaj bio unijeti na dan prije Božića tri velika panja, koja simboliziraju [[Trojstvo (nauk)|Sveto Trojstvo]] i postaviti ih pored ognjišta. Iz njihove [[vatra|vatre]] palile su se [[svijeća|svijeće]], a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio gozbe i pića, a njihova bi [[vatra]] trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Badnjakom se nazivao i samo jedan veliki panj ili pak velika [[zelena]] grana, koju se obično prislanjalo uza zid, bilo s vanjske, bilo s unutarnje strane doma. Kad bi otac [[obitelj]]i unosio badnjak, čestitao bi ukućanima koji bi mu potom uzvraćali.

 

U kuću je obično otac obitelji unosio slamu koju bi se rasprostrlo po podu, simbolizirajući [[Isus]]ovo rođenje u staji na slami. O tome govore i stihovi pjesme ''[[s:Radujte se narodi|Radujte se narodi]]'':

<blockquote><i>

Slama se u Podravini donosi u [[plahta|plahti]], a u okolici Petrinje u [[košara|košari]]. Slama bi se postavila pod stolom pjevajući božićne pjesme. Često su žene izvlačile slamke, koja bi uhvatila dužu, imala bi veću i bolju preslicu. Od ostatka slame pravili su se vijenci i snopovi, koji su simbolizirali plodnost i dobar urod ili bi se slama postavila na stol prekrivena, najčešće [[bijela|bijelim]], stolnjakom. Na slami se sjedilo i pričalo sve do odlaska na misu [[polnoćka|polnoćku]], a često se po noći na njoj i spavalo, simbolizirajući samog [[Isus]]a.

 

Važnu ulogu ima i božićno zelenilo, premda je na [[selo|selu]] manje zastupljeno od slame. Važan simbol je i božićno žito. Na jugu Dalmacije i Hercegovine, raznim grančicama ukrašava se unutrašnjost kuća. Na [[Pelješac|Pelješcu]] se badnjak okiti [[ružmarin]]om, maslinom i [[lovor]]om te prelije vinom i pšenicom. Pjeva se: "Gombin, gombinje, zdravje i veseje, dušam na spasenje".

 

=== Božićno drvce ===

Premda je kićenje [[Božićno drvce|božićnog drvca]] star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]], uglavnom utjecajem [[Njemačka|njemačke]] tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili [[cvijeće]]m i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca. Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to [[voće]]m, najčešće [[jabuka]]ma, ali i [[šljiva]]ma, [[kruška]]ma te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni [[orah|orasi]] i [[lješnjak|lješnjaci]] kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

 

=== Jaslice ===

Ispod drvca redovno su se stavljale [[jaslice]], izrađene najčešće od [[drvo|drva]]. Ostaju do blagdana [[Bogojavljanje|Bogojavljanja]], a u crkvama do blagdana [[Krštenje Isusovo|Krštenja Isusova]]. One su prikaz [[Isusovo rođenje|Isusova rođenja]]. Sastoje se od pomičnih ili nepomičnih figurica [[Isus|Djeteta Isusa]], [[Sveta Marija|Djevice Marije]], [[Sveti Josip|sv. Josipa]] te pejsažnih kulisa. Složenije jaslice imaju i mnoge druge likove poput pastira, [[anđeo|anđela]], [[Sveta tri kralja|svetih triju kraljeva]] i dr. [[Vol]] i [[magarac]] su često sastavni dio jaslica. Isprva su bile samo u [[crkva]]ma i kod imućnijih ljudi, a često je postojalo "nadmetanje" tko će napraviti ljepše jaslice. Najstarije se hrvatske jaslice nalaze na otočiću [[Košljun]]u te potječu iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Najljepše jaslice obično su imali [[franjevci]], jer one i potječu od njih. Prve jaslice postavio je sv. [[Franjo Asiški]] u [[Italija|talijanskom]] mjestu Grecciju [[1223.]] godine. Jaslice su često nosili pjevajući koledari.

 

Kada su zazvonila [[zvono|zvona]] na anđeoski pozdrav (u 19h), [[otac]] [[obitelj]]i upalio je svjećice na božićnom drvcu i na jaslicama, kleknuo s djecom, sklopio ruke i zapjevao: "Narodi nam se kralj nebeski".<ref>Hirc, Dragutin, Prosvjeta, Zagreb 1900.</ref> U [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]] organizirala su se hodočašća [[mladež]]i, kako bi vidjeli jaslice u većim crkvama Hrvatskog zagorja.<ref>Đurić, Tomislav: Božić u Hrvata, Hrvatski zemljopis, Koprivnica 1994.</ref>

 

== Božić ==

Ujutro ukućani jedni drugima čestitaju Božić. Za obilan i bogat doručak jede se pečenica s [[hren]]om, [[hladetina]], domaće kobasice, [[kulen]], [[slanina]], [[pršut]] sa [[sir]]om i [[maslin]]ama.

 

 

Žene su dan prije pripremile bogati božićni jelovnik, a [[ručak]] je bio svečan i bogat te je za stolom okupljao cijelu [[obitelj]]. Jelo se: [[juha|juhu]], [[meso]] - razne pečenke s [[povrće]]m, [[hladetina|hladetinu]], [[sarma|sarmu]], pirjani [[kiseli kupus]], kiselu [[repa|repu]], [[krumpir]], razne vrste [[kruh]]a (božićna pogača, česnica, krsnica, božićnjak, križnica), [[pecivo|peciva]], [[voće]] i brojna druga jela. Od slastica jedu se: [[torta|torte]], [[orehnjača|orehnjače]], [[makovnjača|makovnjače]], kolači od oraha, [[rogač]]a, [[sir]]a, suhi sitni kolači, [[paprenjak|paprenjaci]], smokvenjaci, medenjaci, muškaconi, prace i sl.

 

Svršetak dvanaestodnevnice, dvanaest božićnih dana, blagdan je [[Sveta tri kralja]] ili [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]]. Na taj se dan spominjemo triju mudraca koji su darivali [[Isus]]a, odlazi se na misu, skidaju se ukrasi te završava blagdansko razdoblje. Blagoslivljaju se kuće za narednu godinu, a blagoslovljenom su se vodom blagoslivljali i vrtovi te buduće ljetine. Često su božićne pjesme pjevali tzv. zvjezdari odjeveni u tri kralja noseći zvijezdu.

 

== Izvori ==