Tugomir Alaupović: razlika između inačica

Osnovnu školu završio je kod [[Franjevci|franjevaca]] u Docu, gimnaziju u Travniku, [[Sarajevo|Sarajevu]] i Zagrebu. Studirao [[Slavistika|slavistiku]] i klasičnu [[Filologija|filologiju]] u Zagrebu i [[Beč]]u. Bio profesor gimnazije u Sarajevu, ravnatelj Velike gimnazije u [[Tuzla|Tuzli]], savjetnik odjela za školstvo i nadzornik srednjih škola u [[Bosna i Hercegovina|BiH]]. Zbog [[Jugoslavija|jugoslavenske]] orijentacije otpušten je iz službe [[1915]]. i stavljen pod krivični sud kao [[veleizdajnik]], zatim oslobođen. Godine [[1916]]. je umirovljen i interniran u [[Franjevci|Franjevački]] samostan u Sarajevu. Godinu dana kasnije preseljava u Zagreb i postaje tajnikom [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. U Sarajevu je ponovno [[1918]]. godine, postaje članom Narodnog vijeća [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]] u Sarajevu, te povjerenikom za prosvjetu i bogoštovlje. Do [[1920]]. je ministar za vjeru u prvoj vladi [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] u [[Beograd]]u, onda i šef povjerenstva za prosvjetu u Zemaljskoj vladi u Zagrebu i privremeni pokrajinski namjesnik u Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]]. Ivi Andriću je ponudio mjesto tajnika u Ministarstvu vjera koju je Andrić prihvatio i počeo s radom 12. rujna 1919 god. da bi već u veljači 1920 god. prešao u Ministarsvo vanjskih djela i počeo kao apsolvent filozofskog fakulteta diplomatsku karijeru dugu gotovo dva stoljeća. I nakon drugog umirovljenja [[1922]]. je aktivan: prvo je član, potom i predsjednik Državnog savjeta, te osnivač i član Demokratske stranke. Konačno je umirovljen [[1929]]. kada se povlači u Zagreb, gdje ostaje do smrti.