Pitomi kesten: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Amirobot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: eo:Marono
poveznice
Redak 15:
}}
'''Pitomi kesten''' (''Castanea sativa'') je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj [[Europa|Europi]] i [[Sredozemno more|Sredozemlju]], a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko [[Grčka|Grčke]].
 
== Opis biljke ==
 
Drvo kestena je u srodstvu s [[Bukva|bukvom]] i [[hrast]]om, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u [[šuma|šumsko]] drveće. Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s [[hrast kitnjak|hrastom kitnjakom]] i [[grab|grabom]] (na [[Medvednica|Medvednici]]). Ima ga po obronicma [[Učka|Učke]] i okolici [[Lovran|Lovrana]] i [[Opatija|Opatije]], gdje se odavno cijepi plemkama [[marun]]a (kesten dubenac).
Line 20 ⟶ 22:
[[Kora (biljke)|Kora]] mu je glatka i sivosmeđa. [[List]]ovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki, na licu goli na naličju dlakavi. [[Cvijet|Cvjetovi]] se pojavljuju tek početkom lipnja, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno plosnati i dozrijevaju početkom listopada, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu.
Raste najbolje na kiselom tlu bez [[vapno|vapna]], a ne podnosi veću vlagu.
 
== Plod ==
 
Plod kestena spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini [[voda]], 2,9 grama su [[bjelančevina|bjelančevine]], 44 grama su [[ugljikohidrati]], a glavni sastojak je [[škrob]] oko 44% u sirovoj sjemenci, po čijoj je količini usporediv s [[krumpir]]om. Iz tog se razloga od njegovih plodova proizvodi i [[brašno]], koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna [[pecivo|peciva]] i [[kruh]]. Uporaba brašna je osobito rasprostranjena u [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]] i [[Španjolska|Španjolskoj]]. Brašno karakterizira znatna količina [[šećer]]a koji se stvara u osušenom plodu. Plod kestena je još bogat [[kalcij]]em, [[kalij]]em, a sadrži i [[fosfor]], [[željezo]], većinu vitamina B skupine. Kesten je lako probavljiv, a bjelančevine (4%) koje sadrži po vrijednosti su s onima iz [[jaje|jaja]].
 
S obzirom da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za [[pčela|pčele]] i tada jedini izvor [[pelud]]a i nektara. Kestenov [[med]] je vrlo ljekovit i pomaže kod [[gastritis]]a, štiti [[jetra|jetru]], pridonosi boljoj cirkulaciji.
[[Datoteka:Kesteni MSU 111209.jpg|mini|320px|kesteni]]
 
Plodovi koji se skuhaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao pire, u juhama, kao dodatak raznim slasticama i jelima.
 
Line 31 ⟶ 35:
[[Hrvatska Kostajnica]], [[Kostanjevac]], [[Kostanjica]], [[Kostanje]]...
 
== PoveznicePovezani članci ==
* [[marun]]
* [[Marunada]]
* [[Kestenijada]]
 
== Vanjske poveznice ==