Svete šume Mijikenda Kaya: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 18:
'''Kaya šumska svetišta Mijikenda''' ([[engleski|engl.]]: ''Sacred Mijikenda Kaya Forests'') je [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]] koju čini 11 odvojenih [[šuma|šumskih]] lokaliteta na području od 200 km uz [[Kenija|kenijsku]] obalu, a u kojima se nalaze brojna [[fortifikacija|utvrđena]] [[selo|sela]] naroda [[Mijikenda]] ("devet plemena"), poznata kao ''kaye'' (engl. ''kaya'', množina ''kayas''). Kaye su nastala u 16. stoljeću, ali su napuštena 1940-ih. Danas se smatraju svetim mjestima i kao takva su ih održavala vijeća staraca. Jedanaest kaya, od poznatih pedesetak, je upisano na [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 2008. godine kao "nositelji jedinstvenog svjedočanstva kulturne tradicije i izravna veza s živućom tradicijom", zbog toga su također, tradicije i običaji naroda Mijikenda u svetim kaya šumama upisane na [[popis nematerijalne svjetske baštine u Africi]] 2009. godine.
==
Prema usmenoj predaji devet plemena Mijikenda (Digo, Chonyi, Kambe, Duruma, Kauma, Ribe, Rabai, Jibana, i Giriama) su svoja sela osnovali u 16. stoljeću, kada su došli sa sjevera (vjerojatno iz [[Somalija|Somalije]]) i zakopali svoje svete figure (fingo). Prije su živjeli uz samu obalu, a u šume u unutrašnjosti su se povukli kako bi izbjegli
Bogati su tradicijom jer su [[Britanci|britanski]] i [[Nijemci|njemački]] kolonisti imali značajniji utjecaj u unutrašnjosti Kenije, ostavivši siromašnu obalu na miru. Danas svako pleme Mijikenda ima posebne običaje i jezik, iako su jezici slični jedni drugom i [[svahili]]ju. Zbog blizine plemena Mijikenda granici, pleme Digo većinom živi u [[Tanzanija|Tanzaniji]].
==Odlike==
Kaya šume se većinom nalaze na niskim brežuljcima, ne dalje od 50 km od morske obale Kenije. Uglavnom ih čini [[tropska kišna šuma]] veličine od 30 do 300 hektara, koja je jasno okružena poljoprivrednim zasadima [[mango]]a, [[kokos]]a ili [[kašu]]a.
U njima se nalaze ostaci starih sela od kojih su ostale tek poneke građevine uz ostatke kružnih [[palisada|palisadnih]] drvenih [[zid]]ina ili [[suhozid]]a. kako su kuće grupirane uz kružne zidine, središta su prostrana dvorišta u kojima se nalazio sveti gaj ili slamnata vijećnica (''moro'') gdje se, prema usmenoj predaji,
I nakon napuštanja ovih sela u njima su živjeli plemenski starješine koji su ih pretvorili u svetišta i mjesta ceremonijalnih sabora, a okolne šume su postale mjesta molitve i skupljanja voćki i biljaka. Groblja su narasla oko sela i neke od znamenitih grobnica plemenskih starješina su sačuvane, kao i brojni kameni spomenici (''vigango'').
| |||