Ted Bundy: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
U siječnju 1989. godine Ted Bundy umro je na eletričnoj stolici u zatvoru Raiford. Biografičarka Ann Rule opisala ga je kao "... sadistički sociopat koji je uživao u ljudskoj patnji i kontroli koju je imao nad svojim žrtvama sve dok nisu umrle pa čak i nakon toga. " jednom je za sebe rekao da je "... najhladnokrvniji kurvin sin kojega ste ikada upoznali" . Odvjetnica Polly Nelson, član zadnjeg tima koji ga je branio, složila se s time. Napisala je "...Ted je bio prava definicija zla bez srca" .
 
Dijetinjstvo
{{Mrva-biog}}
 
Bundy je rođen 24.11.1946 godine u domu za nevijenčane majke Elizabeth Lund Home u Vermontu. Njegova majka bila je Eleanor Louise Cowell poznatija za života kao Louise. Identitet njegova oca nikada niu saznali sa sigurnošču. Na nejgovom odnom listu piše da mu je otac prodavač i veteran zračne snage Lloyd Marshall, ali Louise je kasnije tvrdila da ju je zaveo mornar koji se vjerojatno zvao Jack Worthington. Njezina obitelj sumnjala je da je njegov otac zapravo bio njezin nasilni otac Samuel Cowell. Bundyjevi dejd i baka odgojili su ga u njihovom domu u Philadelphiji kao njihovog sina kako bi izbjegli sramotu. Obitelji i prijateljima pa čak i Tedu rečeno je kako su mu baka i djed u biti roditelji i nisu mu otkrili da je njegova starija sestra zapravo njegova prava majka. S vremenom otkrio je istinu ali kako i kada nije poznato. Svojoj djevojci je rekao kako mu je njegov bratić pokazao pravi rodni list, ali svojim biografima Stephenu Michaudu i Hughu Aynesworthu rekao je kako je taj rodni list pronašao sam. Biografičarka i spisateljica i pravom zločinu Ann Rule, koja je Bundyja znala i osobno, vjeruje kako nije pronašao nikakav dokaz sve dok nije pratio svoje originalno rođenje do Vermonta 1969 godine. Zamrzio je svoju pravu majku zato što mu je lagala i ostavila ga da sve sam otkrije.
Dok je toplo govorio o svom djedu u intervjuima i rekao Ann Rule kako se poistovječuje s njim i kako ga poštuje, ostala obitelj Samuela je odvjetnicima opisala kao nasilnika koji je mrzio crnce, Talijane, katolike i židove, da je tukao ženu i obiteljskog psa, i da je vukao susjedove mačke za njihov rep. Jednom je Louisinu mlađu sestru bacio niz stepenice zbog predugog spavanja. Imao je veliku kolekciju pornografije koju su Ted i njegov bratić potajice gledali satima. Jednom je čak i jako pobijenio dok se pričalo o Tedovom roditeljstvu. Svoju baku opisao je kao poslušnu ženu koja je u nekim periodima čak išla na terapije zbog depresije. Ted je povremeno pokazivao svoje nasilno ponašanje čak i u ranijoj dobi. Julia se sječa kako se jednog dana probudila i našla seokruženom noževima iz Cowellove kuhinje dok je trogodišnji Ted stajao pored kreveta sa osmjehom na licu.
 
1950-te Louise je promjenila prezime iz Cowell u Nelson, i napustila je obitelj zbog želje da stvori vlastitu obitelj. Ostavila je sina da živi sa bratičima Alanom i Jane Scott u tacomi u Washingotnu. 1951. godine Louise je upoznala Jhonnyja Culpeppera Bundyja, bolničkog kuhara, na većeri odraslih samaca u Tacominoj prvoj metodoističkoj crki. Kasnije te godine vjenčali su se i Jhonny Bundy posvojio je Teda. Jhonny i Louise imali su četvero vlastte djece i Jhonny je pokušavao uključiti i Teda u kampiranja i izlete te ostale obiteljske aktivnosti ali Ted je ostao distanciran. Kasnije se Ted požalio djevojci kako Jhonny nije njegov pravi otac te kako on nije bio previše pametan i nije zarađivao dovoljno novaca.
 
Kao dječak Bundy je po susjedstvu kopaopo smeću kako bi pronašao slike golih žena. Kao adolescent tažio je po knjižarama i knjižnicama detektivske časopise, kriminalističke romane i dokumente o pravim zločinima, favorizirao je priče koje uključuju i seksualno nasilje pogotovo ako su uz to dolazile i mrtvih tijela. Kasnije konzumirao je velike količine alkohola (što je nazvao "velikim važnim okidačem") i kasno u noći tražio je otvorene prozore kroz koje bi gledao kako se žene skidaju ili bilo što što je moga vidjeti.
Bundy je Michaudu i Anysworthu rekao kako je kao adolescent odabrao biti sam zato što nije bio u mogušnosti shvatiti međusobne veze. Iako je zadržao fasadu socijalne aktivnosti u školi, tvrdio je kako nije imao prirodno razumijevanje kako stvoriti vezu. "nisam znao kako da natjeram ljude da mi budu prijatelji" -rekao je. Iako su Bundyjevi prijatelji Anni rekli kako je on tamo bio poznat i kako su ga tamo voljeli. U srednjoj školi uhičen je najmanje dva puta zbog sumnje da je provalio i ukrao auto. Kada je napunio 18. godine detalji uhičenja izbrisani su iz njegovog dosjea kao što je to uobičajeno u Washingotnu i večini drugih država.
 
Fakultetske godine
 
Nakon što je maturirao u srednjoj školi 1966. godine Bundy je proveo godinu dana na UPS-u (University of Puget Sound) prije nego što se premjestio na Washingtonsko sveučilište 1966 kako bi učio kineski. 1967 godine bio je u romaničnoj vezi sa kolegicom sa fakulteta koja je u Tedovim biografijama spomenuta pod više pseudonima, najčešče kao Stehanie Brooks. Rane 1968 ispisao se sa fakulteta i radio je na nekoliko slabo plačenih radnih mjesta. Također je volontirao u uredu Nelsona Rockefellera u predsjedničkoj kampanji i u kolovozu je prisustvovao na republičkoj nacionalnoj konvenciji u Miamuju kao Rockefellerov delegat. Nedugo nakon toga Brooks je prekinula njihovu vezu i vratila se svojoj obitelji u Kaliforniji. Opisala je Bundyja kao neozbiljnog i s nedostatkom ambicija. Psihijatrica Dorothy Lewis rekla je kako je to prekretnica u njegovom razvoju. Shrvan Brooksinim odbijanjem, putovao je u Colorado i kasnije dalje na istok gdje je posjetio rođake u Arkansasu i Philadephiji, te je jedan semestar bio na sveučilištu Temple. Ann vjeruje kako je Bundy tada rane 1969 godine posjetio matični ured u Burlinghtonu i otkrio tko mu je prava majka.
U Washingtonu na jesen 1969 godine upoznao je Elizabeth Kloepfer (opisana u biografiji kao Meg Anders, Beth Archer ili Liz Kendall), rastavljenu ženu koja je radila kao tajnica u Washingtonskom sveučilištu medicine.
Kasnije je studirao psihologji na Washingotnskom sveučilištu. Postao je počasni student, pohvaljen od svojih profesora. 1971 godine zaposlio se u Seatllovom Holine za samoubojstva,u kriznom centru. Tamo je upoznao i radio pored Ann Rule, bivšu policajku i spisateljicu o kriminalu koja je kasnije napisala jednu od glavnih Bundyjevih biografija, "stranac pored mene". Tada Ann nije vidla ništa uznemiravajuće u Bundyjevom ponašanju opisujuči ga kao empatičnog i dobrog. Nakon što je diplomirao u UW 1972 godineBundy se pridružio guvernerovoj Danijel J. Evans kamanji. Nakon što su Evansa izabrali, Bundyja su zaposlili kao asistenta Rossa Davisa. Davis je iamo dobro mišljenje o Bundyju opisujuči ga kao pametnog i agresivnog i kako je vjerovao u sistem. Rane 1973 godine unatoč osrednjim rezultatima na testu za pravnike Bundyja su primili u Pravnu škou u Utahu na temelju pisma preporuke od Evansa, Davisa i nekoliko profesora Psihologije sa sveučilišta u Washingotnu.
Tijekom puta u Kaliforniji na ljeto 1973. godine Bundy se vratio u život bivše djevojke Brooks koja se uozbiljila i profesionalno posvetila političkoj karijeri. U isto vrijeme bio je i sa Klopepfericom. Nijedna žena nije bila svjesna da postoji druga. U jesen 1973 godine bio je u školi prava i nastavio je izlaziti sa Brooks koje je nekoliko puta doletjela u Seatlle samo kako bi bila sa njim. Razmišljali su i o braku, jednom ju je upoznao i sa Daviom te ju je predstavio kao svoju zaručnicu. U siječnju 1974. godine on je prekinuo svaki kontakt sa njom, njezini pozivi i pisma nisu bili uzvračeni. Napokon kada je došla do njega pozivom mjesec dana kasnije Brooks je zahtjevala da joj objasni zašto je prekinuo vezu bez objašnjenja. Ravnodušno i smirenim glasom odgovorio je "Stephanie, nemam pojma o čemu ptičaš..." i poklopio. Nikad se više nije čula sa njime. Kasnije je objasnio " Samo sam si htio dokazati kako sam u mogao oženiti". otprilike u isto to vrijeme Bundy je počeo preskakati predavanja i u travnju je prestao uopće dolaziti na predavanja i tada je nestala mlada žena u Pacific Nortwestu.
 
Prva serija ubojstava
 
[edit] Washington, Oregon
 
Nema nikakvog dokaza kako i kada je Bundy počeo ubijati žene. Bundy je ispričao različite priče drugim ljudima, i odbio je otkriti detalje svojih prih ubojstava čak i kada je priznao detalje od desetak ubojstava nešto prije pogubljenja. Odvjetnici Polly Nelson rekao je da je prvu otmicu pokušao 1969. godine u Ocean Cityu u New Jersyju, ali nije ubio nikoga do 1971. godine u Seatllu.
svojoj psihijatrici rekao je da je ubio dvije žene u Atlantic Cityu 1969. godine dok je bio u posjetu rođacima u Philadephiji. U intervjuu sa detektivom iz King countya Robertom Keppelom spomenuo je ubojstvo iz 1972 godine i još jedno iz 1973 godine koje je uključivalo i autostopera u blizinu Tumwatera, ali odbio je objasniti. Rule i Kepper vjerovali su da je počeo ubijati kao tinejđer. Dokazi su upučvali na to da je oteo i ubio osmogodišnju curu iz Tacome 1961.godine kada je on imao 14. godina. Najranije dokumentirano ubojstvo počinio je 1974 kada je imao 27 godine. Tada je imao (iz vlastitog priznanja) razvijene sposobnosti koje je trebao , prije ere DNA , da ostavi minimalne dokaze koji bi ga mogli inkriminirat, na mjestu zločina.
Nešto malo poslije ponoći 4. siječnja 174. godine, negdje kada je i prekinuo vezu sa Brooks, Bundy je ušao u spavaču sobu u podrumu u kojoj je bila osamnaestogodišnja Joni Lenz (pseudonim), plesačica i studentica na UW. Pretukao ju je sa metalnom šiškom s njezinog kreveta i onda ju je seksualno napao sa ogledalom, uzrokovajuču unutarnje ozljede. Bila je u nesvjesti 10 dana ali je preživjela napad i zadobila je trajne ozlijede na mozgu.
mjesec dana kasnije, također negdje usred noći, Bundyje provalio u sobu studentice Lynde Ann Healy, koja je vodila Seatllovu radijsku prognozu za skijače svaki mjesec. Pretukao ju je do nesvjesti, obukao joj je plave traperice,bijelu košulju i čizme, i odnio ju je. Ženske studentice i dalje su nestajale, svaki mjesec jedna. U ožujku, Donna Gail Manson, devetnaestogdišnja studentica napustila je svoj dom kako bi otišla na jazz koncert na kampusu ali nikada nije tamo stigla. U travnju, Susan Elaine Rancourt nestala je nakon sastanka na kampusu. dvije studentice kasnije su rekle kako su u noći kada je Rancourt nestala i tri noći ranije vidjele čovjeka koji je nosio remen na ruci, i tražio je pomoć da dok je nosio knjige u svoj volkswagen beetle. 6. svibnja Roberta Kathleen Parks napustila je svoju spavaonicu u domu kako bi otišla na kav sa prijateljima u studentskoj zgradi, nikada nije tamo stigla.
Detektivi iz policijske postaje Seatlle razvili su veliku zabrinutost. Nije bilo nikakvoj fizičkog dokaza na mjestima zločina a ve žene nisu imale ništa zajedničko osim toga što su bile mlade, privlačne i bijele studentice sa dugom kosom. 1. lipnja Brenda Carol Ball, 22, nestala je nakon što je napustila Flame Tavern u Washingotnu. Zadnji put je viđena dok je pričala na parkiralištu sa smeđokosim čovjekom koji je imao zavezanu ruku, U ranim satima 11. lipnja studentica Georgeann Hawkins nestala je dok je hodala niz osvjetljenu ulicu između sobe njezinog dečka i kuće njezinog sestrinstva. Sljedećeg jutra tri detiktiva za ubojstva i krimilističar prešli su cijelu uličicu na rukama i koljenima u potrazi za dokazima ali nisu našli ništa. Nakon što su Hwkinsin nestanak objavili u medjima javio se svjedok koji je rekao kako je je vidio čovjeka na štakama u blizini te večeri, mučio se i nosio je aktovku. Jedna žena rekla je kako ju je čovjek zamolio da mu pomogne odnjeti aktovku u njegov auto, svjetlo smeđi volkswagen beetle.
Tijekom tog vremena Bundy je radio u guvernerovoj agenciji koja trai nestale žene. Tamo je upoznao i izlazio sa Carole Ann Boone, dva puta razvedenu i majku dvoje djece, koje će šest godina kasnije imati bitnu ulogu u zadnjoj fazi njegovog života.
 
A light tan rusty Volkswagen is positioned for display behind a chain made of handcuffs
Ted Bundy's 1968 Volkswagen Beetle, the venue for many of his crimes, on display at the National Museum of Crime & Punishment[73][74]
 
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Bundy, Ted}}
[[Kategorija:Kriminalci]]