Vlastimirovići: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
m djelomično jezično sređivanje
Flopy (razgovor | doprinosi)
m sada je valjda jezično uređeno pa uklanjam predloške
Redak 1:
{{Prijevod}}
{{Pravopis}}
[[Slika:Seal of Prince Strojimir mirrored.png|mini|300px|Biljeg pečata iz IX9. stoljeća koji se pripisuje knezu Strojimiru, sinu VlastimirovomeVlastimirovom]]
 
'''Vlastimirovići''' ([[ćirilica|srp. ćiril.]]: '''Властимировићи''') bili su prva poznata [[dinastija]] [[Srednjovjekovna Srbija|srednjovjekovne srpske države]]. Mitološkog podrijektlapodrijetla, od vladara koji su [[Srbi|Srbe]] navodno predvodili još prije [[Slaveni#Slaveni u seobi naroda|doseljavanja Slavena]] u jugoistočnu Europu. Vladali su [[Srbija|Srbijom]] vjerojatno od prve polovice [[7. stoljeće|7. stoljeća]], do sredine [[10. stoljeće|10. stoljeća]], kada nestaju u vrijeme bizantske rekonkviste Balkana.
 
== Ime ==
Srpski povjesničari vladarskoj obitelji Vlastimirovića nadjenuli su ime po knezu Vlastimiru, njenom značajnom predstavniku, za kojeg postoje konkretni povijesni podaci, po knezu Vlastimiru. Drugi naziv, ''Višeslavići'', nadjenut je po prvom poznatom članu dinastije - Višeslavu - no, vrlo rijetko je u uporabi.
 
== Podrijetlo ==
Redak 12:
 
== Prvi vladari ==
Neimenovani arhont koji je preselio srpsko pleme u nove zemlje na jugu vladao je do svoje smrti, a umro je prije dolaska [[Bugari|Bugara]] na Balkan, dakle prije godine 680. godine<ref>''Историја српског народа. Књига прва. Од најстаријих времена до Маричке битке (1371)'', ур. С. Ћирковић, Српска књижевна задруга, Београд 2000, 147. (Obrazovanje srpske države, S. Ćirković)</ref>. Prema jedinom dostupnom pripovjednom povijesnom izvoru, prvogaprvog srpskog vladara srpskoganaslijedio je naslijedio njegov sin, koga je opet pak naslijedio njegov sin, odnosno unuk prvog kneza. Obojica su, isto kao i prvi vladar Srbije, nepoznati<ref>''ibid.''</ref>.
 
Dinastički redoslijed nasljeđivanja nastavio se prenošenjem vlasti s oca na sina; sin i nasljednik trećega po redu srpskoga vladara je iVišeslav prvi je čije ime znamo, Višeslavpoznato. Višeslava je po dotadašnjem principu naslijedio Radoslav, a njega pak Prosigoj<ref>''ibid.''</ref>. Međutim, gotovo ništa se ne zna o detaljima njihove vladavine. Svakako se u njihovu vladavinu datira<ref>''ibid.''</ref> pripovijest iz ''Anala samostana Lorš'' iz početka 9. stoljeća, poznatijim kao ''Veliki anali Franačkog kraljevstva'' o bijegu [[Panonska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga panonskog kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskoga]], koji je, kako tvrde srpski povjesničari, poslije tri godine pružanja otpora nadolazećim [[Franci|Francima]] pobjegao iz [[Sisak|Siska]] k Srbima <sup>2</sup>. No, hrvatska povjesničarka Nada Klaić dokazuje kako nisu u pitanju Srbi, već grad [[Srb]] u Hrvatskoj (Klaić, N., ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Školska knjiga, Zagreb 1975, 211, nap. 115.).
Tu je na prijevaru Ljudevit ubio nekog lokalnog srpskog [[Župan|župana]]<sup>3</sup> (prijevod; u izvoru jednog od srpskih ''duces'') koji mu je pružio azil i za kratak vremenski period ga i smijenio sas vlasti, međutim vrlo brzo je prešao u [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatskuPrimorsku dalmatinsku kneževinu]] ([[Hrvatska|Hrvatsku]]).
 
PovjesnaPovijesna vrela gotovo da šute o prvim Vlastimirovićima, te je praktično nemoguće ucrtati granice zemalja kojima su oni vladali, no u istom izvoru koji prenosi avanturu [[Hrvati|hrvatskoga]] kneza Ljudevita, piše da<ref>''Ibid.''</ref>:
 
{{citat|..Srbi drže veliki dio Dalmacije..|Anali samostana Lorš, prva polovica IX9. st.}}
 
{{citat|Na prijevaru je ubio jednog njihovog vojvodu koji ga je bio prihvatio i njegov je grad doveo pod svoju vlast.|Anali samostana Lorš, prva polovica IX9. st.}}
 
Citat se odnosi na oblasti [[Dalmacija (rimska provincija)|antičke Dalmacije]], koja je obuhvataobuhvaćala velike prostore, sve do rijeke [[Sava (rijeka)|Save]] na sjeveru duboko u unutrašnjostunutrašnjosti kontinenta i [[Ibar|Ibra]] na istoku.
 
== Popis<ref>''ibid'', 141-149. (Obrazovanje srpske države, S. Ćirković); 156-167. (Srbija između Vizantijskog carstva i Bugarske, S. Ćirković).</ref> ==
Redak 32:
* Radoslav
* Prosigoj
* Vlastimir (sredina IX9. st., zasigurno vladao u vremenu od 836. - 852.)
* Mutimir (druga polovica IX9. st. - 891./2. god.)
* Pribislav (891./2. - 892./3.)
* Petar (892./3. - 917.)
* Pavle (917. - 920.)
* Zaharija (920. - 924.)
* Časlav (poslije 927. godine - sr.sredina X10. st.)
 
== Izvori ==
=== Tradicija ===
Nema mnogo pripovjednih povjesnihpovijesnih vrela koji pružaju podatke o Vlastimirovićima ili bar posredno pomažu rekonstrukciji pojedinih povjesnihpovijesnih činjenica. Gotovo sva saznanja o njima se oslanjaju se na djelo bizantskoga cara-kroničara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] iz Makedonskemakedonske dinastije ''SpisO oupravljanju narodimaCarstvom'', možda znatno poznatiji kao [[De Administrando Imperio]] (sačuvan kroz nekoliko prijepisa, najstariji od kojih je iz XI11. stoljeća). DAI ostaje jedini povjesnipovijesni izvor koji redom imenuje članove dinastije Vlastimirovića.
 
Par podataka za najupitniji, najraniji period, može se indirektno izvući iz Velikih franačkih anala koju bili pisaninapisanih krajem VIII8. i početkom IX9. stoljeća.
 
=== Ostaci ===
Prednemanjićka Srbija još uvijek predstavlja veliku nepoznanicu, zato što je broj materijalnih ostataka vrlo oskudan, ili se i dalje dovodi u pitanje. Značajan pomak je napravljen je nedavnim otkrićem pečata iz IX9. stoljeća koji je navodno pripadao Strojimiru, sinu kneza Vlastimira.
 
Od stranih materijalnih izvora, najpoznatije je pismo [[Ivan VIII., papa|pape Ivana VIII.]] iz druge polovice IX9. st. u kojem on poziva kneza Mutimira da Crkvu u svojoj državi podredi panonskoj dijecezi, u kojoj je [[Metod]] bio predvodio slavensku misiju.
 
== Literatura ==