Razlika između inačica stranice »Rasa«

Obrisana 84 bajta ,  prije 8 godina
Kod određivanja rasa mnogi znanstvenici pokazuju neodlučnost pred nekim populacijama koje su teško razvrstljive. To je prvenstveno zemljopisno područje koje obuhvaća [[Europa|Europu]], [[Afrika|Afriku]], [[Bliski istok|Bliski]] i [[Daleki istok]], [[Arabija|Arabiju]] i [[Indija|Indiju]]. Ta područja danas nastanjuju dvije glavne rase: crna i bijela. Njih još zovemo negroidna i kavkaska. Njihove osnovne karakteristike su:
 
nindza kornjace i sveder
* Crna rasa - tamna koža, širok nos, kovrčava kosa
 
* Bijela rasa - svijetla koža, uzak nos, glatka kosa.
 
Neki znasntvenici smatraju da osim ove dvije navedene ljudske rase postoji i treća - [[žuta rasa]] (mongoloidna). Ona je posebna po nekim osobinama kao što su: žuta boja kože, nizak rast, specifičan oblik očiju.
[[Datoteka:Blueye.JPG|thumb|100px|desno|Plava šarenica]]
Boja očiju je poligenska osobina i određuje se prema količini i vrsti pigmenta u [[Šarenica|šarenici]] oka. [[Ljudi]] i [[životinje]] imaju mnogo fenotipskih varijacija u [[boja]]ma očiju. Varijacije boja u [[Ljudsko oko|ljudskim očima]] pripisuju se različitoj razini [[melanin]]a kojeg proizvode melanociti u šarenici. Svijetlo obojene oči mnogih ptičjih vrsta su u velikoj mjeri određene prema drugim pigmentima, kao što su pteridini, purini i karotenoidi.
Tri glavna elementa unutar šarenice doprinose boji: melanin u pigmentnom epitelu šarenice, melanin unutar strome šarenice i stanična gustoća strome šarenice. U očima svih boja, pigmentni epitel šarenice sadrži crni pigment, melanin. Varijacije boja među različitim šarenicama su obično određene sadržajem melanina unutar strome šarenice. Gustoća stanica u stromi utječe na to koliko svjetlosti će apsorbirati temeljni pigmentni epitel. OCA2 genski polimorfizam, blizu proksimalne 5 'regulatorne regije, objašnjava većinu varijacija u boji ljudskih očiju.
 
== Rasizam ==
Anonimni suradnik