Razlika između inačica stranice »Glija«

Dodano 109 bajtova ,  prije 9 godina
m
bez sažetka
m (r2.6.5) (robot Dodaje: ml:ഗ്ലിയൽ കോശം)
m
* nemaju [[napon]]skih [[natrij]]skih kanala, nego samo naponske kanale za prolaz [[kalij]]evih [[ion]]a
 
Glija stanice, ponekad zvan neuroglia ili jednostavno glia stanica, su ne-neuronske stanice koje omogućuju [[homeostaza|homeostazu]] odnosno održavanje stalnih uvjeta u unutarnjoj okolini stanica, te pružaju podršku i zaštitu neuronima.
U ljudskom mozgu, postoji jedva jedna glija stanica za svaki neuron s omjerom od otprilike dva neurona za svake tri glija stanice sive moždane tvari.
Sudjeluju u modulaciji neurotranzicije iako mehanizam nije još uvijek otkriven.
Otkrivene su 1846. godine. Otkrio ih je patolog [[Rudolf Virchow]] dok je tražio vezivno tkivo u mogu.
== Vrste ==
VRSTE
=== Mikroglija ===
MIKROGLIJEMikroglija stanice su kao specijalizirani makrofagi[[makrofag|makrofazi]] koji imaju mogućnost [[fagocitoza|fagocitoze]] koja štiti neurone centralnog živčanog sustava. Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.
=== Makroglija ===
Te stanice čine približno 15 posto ukupnog broja stanica centralnog živčanog sustava. Nalaze se u svim regijama mozga i leđne moždine.
MAKROGLIJE
Neke od vrsta su: astrociti, oligodentrociti, ependimociti, radijalne, Schwannove , satelitske stanice.
Najzastupljenije su astrociti koje reguliraju vanjsko kemijsko okruženje neurona. Sadašnja teorija govori da su astrociti dominantni u „gradivnom bloku“ moždano krvne barijere. Astrociti se kontaktiraju koristeći kalcij. Zadnje studije pokazuju da astrociti imaju veze s protokom krvi kroz mozak.
Oligodentrociti su stanice koje prekrivaju aksone u središnjem živčanom sustavu, a s membranom stanice formiraju specijaliziranu membranu nazvanu mijelin, stvarajući takozvanu mijelinsku koru. Ona pruža izolaciju aksonima.
 
{{upozorenje-medicina}}
 
[[Kategorija:Neuroznanost]]
 
11.402

uređivanja