Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisana 4 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
Oko [[240. pr. Kr.]] Eratosten je izračunao Zemljin [[opseg]] koristeći se [[trigonometrija|trigonometrijom]] i poznavanjem [[kut]]a [[visina|visine]] [[Sunce|Sunca]] u podne u Aleksandriji i Sieni (danas [[Asuan]], Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao [[Pravac#Paralelni pravci|paralelni pravci]].
 
Eratosten je znao da u Sieni točno u [[podne]] za vrijeme [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] ([[21. lipnja|21]]. ili [[22. lipnja]]) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u [[zenit|zenitu]] nad [[JarčevaRakova obratnica|JarčevomRakovom obratnicom]] (iako se Siena nalazila neznatno [[sjever]]nije). Također je znao da je kut visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7° [[jug|južno]] od zenita. Uzimajući da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene - Aleksandrija je zapravo na [[zapad]]nijoj [[širina|širini]] - zaključio je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog opsega. Budući da mu je udaljenost između gradova bila poznata (5,000 [[stadij|stadija]]), uspostavio je konačnu vrijednost od 700 stadija po stupnju, što znači da je opseg 252.000 stadija. Točna veličina ''stadija'', kojeg je koristio Eratosten, nije više poznata (uobičajen atički ''stadij'' iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara između 39.690 [[kilometar|km]] i 46.620 km. Današnja izmjerena vrijednost opsega Zemlje iznosi oko 40.008 km. Stopedeset godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je [[Posejdonije]].
 
Oko [[200. pr. Kr.]] Eratosten je skovao riječ ''[[geografija]]'', što je označavalo opisno učenje o Zemlji.
Anonimni suradnik