|
ljudski mišići
[[Datoteka:Gray409.png|mini|200px|Mišići na ljudskom vratu, ramenima i leđima te oko zdjelice]]
'''[[Mišići]]''' su djelatni aktivni pokretači našeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima više od 500, a zajedno s [[kosti]]ma oni pokreću ljudsko tijelo te čine sustav organa za kretanje. Oni opuštanjem i stezanjem pokreću kosti. Radom mišića upravlja središnji živčani sustav. Svi tjelesni mišići čine oko 40% mase ljudskog tijela, a mišićna masa [[Muškarac|muškarca]] u prosjeku je oko 15% veća od one u [[žena]].
== Vrste mišića ==
Mišiće izgrađuje mišićno tkivo koje može biti:
*'''Poprečnoprugasto mišićno vlakno''' je tvorba nastala nepotpunom diobom mišićnih stanica, pa imaju poprečne pruge i više jezgara. Od njega su građeni mišići vezani uz kosti. Rade pod utjecajem naše volje.
*'''Srčano mišićno tkivo''' je poprečnoprugasto uzdužno povezano. Ujednačeni [[srce|srčani]] ritam kontrolira [[Živčani sustav#Autonomni živčani sustav|autonomni živčani sustav]] i [[hormoni]], stoga jedino oni mogu utjecati na njegov izmijenjeni rad.
*'''Glatko mišićno tkivo''' kontrolirano je autonomnim [[Živčani sustav|živčanim sustavom]] ili [[hormoni]]ma. Građeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih mišića [[hrana]] ne bi mogla prolaziti tijelom, a [[mokraćni mjehur]] funkcionirao bi sasvim drugačije.
S embriološkog aspekta jako je bitno razlikovati mišiće po njihovu postanku. Svi skeletni ([[poprječnoprugasti mišići|poprječnoprugasti]], voljni) mišići nastaju iz [[paraksijalni mezoderm|paraksijalnog mezoderma]] (svi osim mišića šarenice koji nastaju iz ektoderma očnog vrča). [[Glatko mišićje|Glatko]] i [[srčano mišićje]] nastaju od [[visceralni mezoderm|visceralnog mezoderma]].
== Građa mišića ==
{{glavni|Građa mišića}}
Mišićna vlakna spajaju se u '''snopiće''', koje poput odjeće obavija '''ovojnica''' od vezivnog tkiva. U svako mišićno vlakno ulazi ogranak živčanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopićima [[hrana|hranu]] i [[kisik]] donose sitne žilice (kapilare), usput odnoseći [[ugljikov dioksid]] i štetne tvari. Manji mišić čini nekoliko snopića, a veći mišići mogu imati i stotine snopića. Svaki je mišić obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju čvrsta i savitljiva tetivna vlakna. [[Tetiva|Tetive]] vežu mišiće uz kosti.
== Bolesti ==
Mišićna distrofija je niz degenerativnih bolesti mišićnog tkiva koje ga smanjuju, a zamjenjuju ga [[mast]]i i ožiljci.
== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis mišića ljudskog tijela]]
== Vanjske poveznice ==
=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Muscle
|commonshr = Mišići
|commonscat = Muscles
|commonscathr = Mišići
}}
[[Kategorija:Anatomija]]
[[Kategorija:Čovjek]]
[[af:Spier]]
[[am:ጡንቻ]]
[[an:Musclo]]
[[ar:عضلة]]
[[arc:ܥܘܩܒܪܬܐ]]
[[av:Ччорбал]]
[[az:Əzələlər]]
[[bat-smg:Moskols]]
[[be:Мышцы]]
[[be-x-old:Цягліцы]]
[[bg:Мускул]]
[[br:Kigenn]]
[[bs:Mišić]]
[[ca:Múscul]]
[[cs:Sval]]
[[cy:Cyhyr]]
[[da:Muskel]]
[[el:Μυς]]
[[en:Muscle]]
[[eo:Muskolo]]
[[es:Músculo]]
[[et:Lihas]]
[[eu:Gihar]]
[[fa:ماهیچه]]
[[fi:Lihas]]
[[fiu-vro:Muskli]]
[[fr:Muscle]]
[[fy:Spier]]
[[ga:Matán]]
[[gl:Músculo]]
[[he:שריר]]
[[hi:पेशीय ऊतक]]
[[ht:Misk]]
[[hu:Izom]]
[[id:Otot]]
[[io:Muskulo]]
[[is:Vöðvi]]
[[it:Muscolo]]
[[ja:筋肉]]
[[jv:Otot]]
[[ka:კუნთი]]
[[ko:근육]]
[[ku:Masûlke]]
[[la:Musculus]]
[[lb:Muskel]]
[[lbe:Биши]]
[[ln:Montungá]]
[[lt:Raumuo]]
[[lv:Muskuļi]]
[[mhr:Чогашыл]]
[[mk:Мускул]]
[[ml:പേശി]]
[[mr:स्नायू]]
[[ms:Otot]]
[[nl:Spier (anatomie)]]
[[nn:Muskel]]
[[no:Muskel]]
[[oc:Muscle]]
[[pag:Laman]]
[[pl:Mięsień]]
[[pnb:پنڈے دے پٹھے]]
[[pt:Músculo]]
[[qu:Sinchi aycha]]
[[ro:Mușchi (anatomie)]]
[[ru:Мышцы]]
[[sah:Былчыҥ]]
[[sh:Mišići]]
[[simple:Muscle]]
[[sk:Sval]]
[[sl:Mišica]]
[[so:Muruq]]
[[sr:Мишићно ткиво]]
[[su:Otot]]
[[sv:Muskel]]
[[ta:தசை]]
[[te:కండరము]]
[[th:กล้ามเนื้อ]]
[[tl:Masel]]
[[tr:Kas]]
[[ug:مۇسكۇل]]
[[uk:М'язи]]
[[ur:عضلات]]
[[vi:Cơ (sinh học)]]
[[war:Masol]]
[[yi:מוסקל]]
[[zh:肌肉]]
[[zh-min-nan:Kin-bah]]
| 