Inačica od 14. studenoga 2011. u 16:03 uredi 78.3.29.179 (razgovor) Nova stranica: mini\|Henrikov portret iz 1040. godine '''Henrik III Crni''' (29 listopad, 1017-5 listopada 1056) je bio car Svetog rimskog carstva (1...		Inačica od 14. studenoga 2011. u 16:09 uredi ukloni ovu izmjenu 78.3.29.179 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Heinrich III. (HRR) Miniatur.jpg\|mini\|Henrikov portret iz 1040. godine]] '''Henrik III Crni''' ([[29. ~~listopad,~~listopada]] [[1017.]]-[[5. listopada]] [[1056.]]) je bio car Svetog rimskog carstva (1046-1056) i [[kralj Njemačke]] (1028-1056) iz Salijske dinastije. Još dok mu je otac [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva\|Konrad II.]] bio živ okrunjen je 1028. kao kralj Njemačke, da bi se osiguralo nasljeđivanje nove dinastije. Poslije smrti Konrada II postaje 1039. jedini kralj Njemačke. ==POdrijetlo== Henrtik je rođem kao sin cara [[Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva\|Konrad II.]] i Gisele Švapske ==Prvi pohod na Češku (Bohemiju)== Line 16 ⟶ 17: Poslije te pobjede Henrik, kao pobožan kralj koji sanja o "božanskom miru", svima oprašta sve što je bilo i zaboravlja osvetu. Svoje vazale je prisilio na isto. ==Podjela Lorene== Kada je 1044. umro vojvoda Lorene, koji je bio vojvoda i donje i gornje Lorene, Henrik je poželio da se vojvodstva nigdje ne učvrste. Vojvodin stariji sin Godfrid lorenski je već vladao Gornjom Lorenom, pa se očekivalo da dobije i donju Lorenu. Međutim Henrik predaje Donju Lorenu mlađem bratu, čime izaziva pobunu starijeg. Henrik poziva braću na izmirenje, ali u tome ne uspijeva. U međuvremenu su se ponovno pojavili problemi u Mađarskoj. ==Drugi pohod na Mađarsku== Drugi pohod na Mađarsku je izveden 6. srpnja 1044. s velikom vojskom. Mađari su bili lako pokoreni. Kraj sukoba i poraz pristaša Samuela Abe je označen u bici kod Menfea. Na vlast je postavljen stari mađarski kralj Petar Orse. [[Samuel Aba]] je uhvaćen i odrubljena mu je glava. [[Petar Orselo]] se zakleo Henriku na vjernost. Tako je uspostavljen mir između Mađarske i Njemačke. == Nemir u Loreni == Nakon povratka iz rata u Mađarskoj Gotfrid lorenski je tražio saveznike da bi potpuno povratio obje Lorene pod svoju vlast. Pregovarao je is francuskim kraljem Henrikom I. Zbog toga je Henrik III Crni organizirao suđenje Gottfriedu. Gottfried je osuđen, a vojvodstvo mu je oduzeto. On je odmah pobjegao i započeo pobunu i građanski rat. Tijekom 1045. Henrik je zauzeo Gotdridov zamak i nekoliko drugih dvoraca. Gottfried je uspio zametnuti svađu u Burgundiji, čime stvara Henriku probleme na drugom mjestu, pa je Henrik krenuo na Burgundiju, ostavljajući dio vojske u Loreni. Burgundija je bila smirena i prije Henrikove dolaska. Poslije toga Henrik je uspio zarobiti i utamničiti Gottfrieda Lorenskog i smiriti probleme u Loreni. ==Drugi pohod u Italiju== Redak 34: ==Carska krunidba== Henrik III Crni je okrunjen kao car Svetog rimskog carstva [[25. prosinca]] [[1046.]] Sa papom je krenuo na jug Italije, gdje je povukao mnoge odluke svog oca Konrada II. Nepopularni Pandulf od Kapue dobiva ponovno vlast nad Kapuu. ==Nove borbe s Mađarima== Sa novim mađarskim kraljem [[Andrija I. , kralj Mađarske\|Andrijom]] i najprije je sklopio mir, koji nije dugo trajao. Već 1051. Henrik poduzima treći pohod protiv Mađara. Međutim nije uspio ostvariti trajniji mir. Tijekom četvrtog pohoda opsedao je Bratislavu. Andrija I je pozvao papu za posrednika. Nakon što je Henrik prestao sa opsadom Andrija je povukao sve svoje ponude o plaćanju danka, pa ga papa izopćuje. ▼ ▲Sa novim mađarskim kraljem [[Andrija I. , kralj Mađarske\|Andrijom]] i najprije je sklopio mir, koji nije dugo trajao. Već 1051. Henrik poduzima treći pohod protiv Mađara. Međutim nije uspio ostvariti trajniji mir. Tijekom četvrtog pohoda opsedao je Bratislavu. Andrija I je pozvao papu za posrednika. Nakon što je Henrik prestao sa opsadom Andrija je povukao sve svoje ponude o plaćanju danka, pa ga papa izopćuje. ==Rat i mir u Loreni i Nizozemskoj== Gottfried lorenski je pušten iz zatvora i vraćen mu je bio dio posjeda, ali on se ponovno buni i nalazi nove saveznike Boldvina flandrijskog i Dirka Holanskog, pa je pobuna protiv Henrika postala mnogo veća. Nizozemci su tijekom 1048. pobijedili Henrikovu vojsku, zauzeli Nijmegen, zapalili Verdun i opsjedali Liege. Line 47 ⟶ 45: ==Postavljanja papa== Henrik je postavljao papu za papom. Stekao je vremenom veliku vlast. U Njemačkoj je dodjeljivao vojvodstva i posjede. Time je stekao veliku vlast, ali i neprijatelje. ==Normani na jugu Italije==

Henrik III, car Svetog Rimskog Carstva: razlika između inačica