Tri podjele Poljske: razlika između inačica

[[Slika:Rzeczpospolita.png|mini|desno|300px|Stanje prije podjele:poljskoPoljska-litvanska unijaLitva u najvećem opsegu.]]

'''Tri podjele Poljske''' odigrale su se u 18. stoljeću i tim podjelama prestala je postojati Poljska ( [[PoljskoPoljska-litvanska unijaLitva]] ) kao neovisna država. Postojale su tri podjele Poljske:

Krajem 18. stoljeća prije podjele, PoljskoPoljska-litvanska unijaLitva nije bila potpuno suverena država. Bila je pod velikim utjecajem Rusije, tako da su ruski carevi utjecali na izbor poljskog kralja. To se posebno odnosilo na poljskog kralja Stanislava Augusta , koji je jedno vrijeme bio i ljubavnik ruske carice Katarine Velike .

Za vrijeme [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] , Poljska je ostala neutralna, iako je imala simpatije za savez Francuske, Austrije i Rusije. Dozvolila je ruskoj vojsci napad na Prusku preko Poljske. [[Fridrik II. Veliki]] se osvetio tiskajući lažne poljske novčanice i na taj način je Poljsku gospodarski teško oštetio. Rusija je kontrolirala velik dio poljskog plemstva, pa je 1767 . preko ruskog veleposlanika u Varšavi Nikolasa Repnina i Rusiji lojalnog poljskog plemstva, prisilila Sejm na donošenje Repninovog ustava 1767. Prije toga su zarobili i protjerali nekoliko protivnika toga ustava. Na tom zasjedanju odluke se nisu donosile principom liberum veta, nego principom konfederalnog Sejma, tj. većinom. Novim ustavom poništene su kraljeve reforme iz 1764. godine. Novim ustavom iz 1767. i dalje se jamčio liberum veto. Međutim, PoljskoPoljska-litvanska unijaLitva je prisiljena pred pruskim zahtjevima tražiti zaštitu Rusije. Pruska je zahtijevala dio sjeverozapada da bi spojila svoj teritorij oko [[Königsberg]]a s ostalim teritorijima.