Kościuszkov ustanak: razlika između inačica

Košćuškov ustanak predstavljao je potpunu katastrofu za Poljsku, koja je prestala postojati. Poljska od tada nije postojala 123. godine od tada. U zemljama podijeljene Poljske uslijedila je ekonomskagospodarska katastrofa, jer su tržišta tri države postala podijeljena i odvojena jedna od drugih. Školski sustav je nazadovao jer su škole na tim teritorijima dobivale nizak prioritet. Stvaranje obrazovnih institucija postalo je jako otežano. Prusi su se opirali otvaranju [[sveučilište u Varšavi|sveučilišta u Varšavi]]. U ruskim i njemačkim dijelovima Poljske uslijedila je [[germanizacija]] tj. [[rusifikacija]]. Austrijski dio Poljske je bio slobodniji.

Tisuće poljskih obitelji koje su podržavale Košćuškov ustanak kažnjene su oduzimanjem imanja, koja su dodijeljena ruskim generalima i ruskim dužnosnicima. Procjenjuje se da je oko 650.000 seljaka dodijeljeno ruskim dužnosnicima kao kmetovi. Dio sitnog plemstva [[šljahta|šljahte]], protjeran je iz Litve i Rutenije u južne dijelove Rusije, gdje su bili podvrgnuti rusifikaciji. Drugi dio je šljahte je izgubio plemićki status, a to je značilo da gube socijalni status i mogućnost napredovanja u administraciji i vojsci. Značilo jete i da ne mogu posjedovati zemlju.