Kościuszkov ustanak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 8:
==Pobuna ==
[[Datoteka:Smuglewicz_Kosciuszko_2.jpg|mini|200px|Tadeusz Kościuszko se zaklinje da će osloboditi Poljsku na trgu u Krakovu 24. ožujka 1794.]]
Tadeusz Košćuško je [[24. ožujka]] 1794 . objavio poziv na opći ustanak i preuzeo je zapovjedništvo nad svim poljskim vojnim snagama. Da bi ojačao poljske snage Košćuško je izdao naređenje o mobilizaciji i zahtijevao je da svaka peta kuća u
Da bi uništili još uvijek slab otpor, ruski car je naredio napad na Krakov. U bitci na Raclavicama [[4. travnja]] [[1794.]] brojno i tehnički slabije poljske snage pobijedile su opremljenijeg i brojnijeg neprijatelja. Nakon krvave bitke ruske snage su se povukle s bojišta. Košćuška vojska je bila preslaba da uspješno nastavi ofenzivu i da izbaci ruske snage iz Male Poljske. Strateški pobjeda nije imala neki značaj, ali vijest o pobjedi se raširila Poljskom i potakla je pobunu u ostalim krajevima Poljske. Početkom travnja poljske snage, koje su trebale biti poslane u Rusiju pridružile su se Košćuška.
[[Datoteka:Bitwa_pod_Raclawicami.jpg|mini|200px|''Bitka na Raclavicama'', [[4. travnja]] [[1794.]], Jan Matejko ]]
Redak 25:
Tisuće poljskih obitelji koje su podržavale Košćuškov ustanak kažnjene su oduzimanjem imanja, koja su dodijeljena ruskim generalima i ruskim dužnosnicima. Procjenjuje se da je oko 650.000 seljaka dodijeljeno ruskim dužnosnicima kao kmetovi. Dio sitnog plemstva [[šljahta|šljahte]], protjeran je iz Litve i Rutenije u južne dijelove Rusije, gdje su bili podvrgnuti rusifikaciji. Drugi dio je šljahte je izgubio plemićki status, a to je značilo da gube socijalni status i mogućnost napredovanja u administraciji i vojsci te i da ne mogu posjedovati zemlju.
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Kościuszko Uprising}}
| |||