Chichén Itzá: razlika između inačica

'''Chichén Itzá''' ([[Majanski (jezična porodica)|jukatanski majanski]]: ''Chi'ch'èen Ìitsha'', što znači "na zdencu Ica"<ref>Alfredo Barrera Vásquez, Juan Ramón Bastarrachea Manzano i William Brito Sansores (ur.) ''[http://www.worldcat.org/title/diccionario-maya-cordemex-maya-espanol-espanol-maya/oclc/7550928 Diccionario maya Cordemex: maya-español, español-maya]'', u suradnji s Refugio Vermont Salas, David Dzul Góngora, i Domingo Dzul Poot, Mérida, Mexico: Ediciones Cordemex. OCLC 7550928</ref>) je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]], glavnikoji je od 10. do 15. stoljeća bio glavni [[grad]] plemena [[Itzá]] na [[Yucatan]]u ([[Meksiko]]).

DanasSmješten na pola puta između gradova [[Mérida]] i [[Cancún]], on je slavninajsjeverniji [[arheologija|arheološki]] lokalitet čijiMaya na poluotoku Yucatanu. Ujedno je i jedan s najviše spomenika na velikom prostoru od više od 300 hektara. Njegovi kameni spomenici zorno dočaravajuprikazuju 1.000 godina kulture Maya i drugih naroda koji su utjecali na njegovu arhitekturu i umjetnost mezoameričkog područja, kao što je npr. mješavina mayanskog načina gradnje sa srednjomeksičkim toltečkim utjecajima. Neke od preživjelih građevina, poput Ratničkog hrama, [[El Castillo]]a i opservatorija El Caracol, su najreprezentativnije građevine majansko-toltečke civiilizacije općenito. Zbog toga je Chichén Itzá upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] 1988. godine<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/483/video Video na službenim stranicama UNESCO-a] {{en icon}} 2,56 min</ref>.

[[Datoteka:ChichenKarta Itza Plan ENChichenItza.pngPNG|mini|lijevo|<center>Karta ruševina Chichen Itze]]

Toltečki utjecaj iz središnjeg Meksika se ponajbolje osjeti u dekoracijama [[reljef]]a na građevinama, koji pored mnogih jako detaljnih prizora bitaka, prikazuju i pernatu zmiju Quetzalcoatla, te snažne motive ogromnih glava gmazova na stupcima i podkonstrukcijama, te kipovi boga kiše Chac-Mool u tipičnoj poluzavaljenoj pozi. '''Chacmool''' ležeća je figura isklesana od [[kamen|kamena]] u naravnoj ili skoro naravnoj veličini, a vezivala se uz hramove. Noge su joj polusvinute, glava okrenuta na jednu stranu, a drži otvorenu kamenu kutiju, koja počiva na njezinom trbuhu, za primanje žrtvenih darova. To ime, –štokoje na mayanskom jeziku znači «"crveni jaguar» -", dali su joj [[arheologija|arheolozi]] jer je prvi primjerak pronađen u majanskomayansko-toltečkom gradu Chichen Itzi u Yucatanu, ali porijeklo takvih figura je ustvari iz središnjeg dijela sjeverne Srednje Amerike, iz glavnog grada Tolteka, Tule. Chac, mayanski [[bog]], prikazivan je sa dugim, visećim nosom, često vrškom okrenutim na gore, isplaženim jezikom i spiralnim arabeskama (vjerojatno suzama) podno očiju. Ponekad je imao zube derače, a katkada je bio bezub. Chac je prikazivan samostalno među hrpama glava u [[Copan|Copanu]] i Chichen Itzi. Unatoč pomalo grubom izgledu, Chac je bio dobrohotan i usjevima je donosio kišu i plodnost, ali i [[vjetar|vjetrove]] i munje. Simbolizirao ga je [[broj]] šest, a zaštitnik je dana IK («vjetar»). Ovaj je prostor vjerojatno služio kao okupljalište pred samim hramom.