Inačica od 27. studenoga 2011. u 14:13 uredi Vedran12 (razgovor \| doprinosi) 11.402 edits Nova stranica: {{radovi}} '''Angiotenzin''' je peptidni hormon koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju krvnih žila i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin...		Inačica od 27. studenoga 2011. u 16:02 uredi ukloni ovu izmjenu Vedran12 (razgovor \| doprinosi) 11.402 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{radovi}}~~ '''Angiotenzin''' je peptidni [[hormon]] koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju [[krvne žile\|krvnih žila]] i podiže arterijski krvni tlak. Dio je sustava renin-angiotenzin. Angiotenzin potiče izlučivanje i [[aldosteron]]a iz kore [[nadbubrežna žlijezda\|nadbubrežne žlijezde]], koji potiče zadržavanje soli u distalnim nefronima (osnovna funkcionalna jedinica [[bubreg]]a), što također podiže krvni tlak. Angiotenzin je ~~izolirane~~izoliran neovisno u Indianapolisu i Argentini kasnih ~~1930ih~~1930-ih (tada nazivan: ''angiotonin'' i ''hipertenzin''), te kasnije opisan i sintetiziran u SAD-u i Švicarskoj. == Prekursori == === Angiotenzinogen === Angiotenzinogen je alfa-2 globulin koji se sintetizira i otpušta u cirkulaciju u [[jetra\|~~jatri~~jetri]]. Pripada skupini serpina, iako nije poznato da ihibira ~~enzima,~~enzime kao što rade ostali serpini. ~~Povćavanje~~Povećavanje ~~koncetracije~~koncentracije angiotenzinogena u krvnoj plazmi povećavaju [[kortikosteroid]]i, [[~~estrogengg~~estrogen]], hormoni [[~~hormoni~~Štitna žlijezda\|štitnjače]] i angiotenzin II. Angiotenzinogen je i supstrat [[renin]]a. Čini ga niz 452 [[aminokiseline]] (kod čovjeka, kod ostalih vrsta broj aminokiselina varira), a prvih 12 su najvažniji za biološku aktivnost. ~~Angiotenzinogen je i supstrat [[renin]]a. Čini ga niz 452 [[aminokiseline]] (kod čovjeka, kod ostalih vrsta borj varira), a prvih 12 su najvažniji za aktivnost.~~ === Angiotenzin I === Angiotenzin I nastaje djelovanjem renina na angiotenzinogen. Renin stvara bubreg kao odgovor na pojačanu simpatičku aktivnost, smanjen intrarenalni krvni tlak kod jukstaglomerularnih stanica ili na smanjenu količinu iona natrija i klorida kod makule dense. Renin cijepa peptidnu vezu između aminokiselina [[leucin]] (Leu) i [[valin]] (Val) na molekuli ~~angiotensinogena~~angiotenzinogena, čime nastaje peptid dug deset aminokiselina angiotenzin I. Angiotenzin I nema biološku ulogu (nije utvrđena), te je samo prekursor angiotenzina II. ~~Angiotenzin I nema biološke uloge, te je samo prekursor angiotenzina II.~~ === Angiotenzin II === Angiotenzin III nastaje iz angiotenzina III djelovanjem ~~enzima~~ angiotenzin-konvertirajućeg ~~enzim~~enzima (ACE), koji se pretežno nalazi u kapilarama [[pluća]], tako što cijepa 2 aminokiseline angiotenzin I na C-kraju peptidnog lanca. ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon. Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u [[eritrocit]]ima, te krvnim žilama većine tkiva. ~~ACE se nalazi svugdje u tijelu, ali najveća gustoće je na kapilarama pluća. Angiotenzin II djeluje kao endokrini, autokrini, parakrini i intrakrini hormon.~~ ~~Angiotenzin II djeluje preko receptora za angiotenzin II. Razgrađuje ga enzim angiotenzinaza u angiotenzin III. Angiotenzinazu nalazimo u [[eritrocit]]ima te krvnim žilama većine tkiva.~~ === Angiotenzin III === Angiotenzin III je heksapeptid, ima 40% učinka na krvni tlak od angiotenzina II, ali 100% učinka na ~~nastanak~~stvaranje aldosterona. === Angiotenziv IV === Line 27 ⟶ 20: == Djelovanje == === Kardiovaskularni sustav === Angiotenzini II, III i IV su potentni izravni vazokonstriktori, koji podižu arterijski krvni tlak konstrikcijom vena i arterija. Angiotenzin II ima i potencijalni ~~protrombinski~~protrombotski učinak, pojačavajući adheziju i agregaciju [[trombocit]]a, ite povećavajući proizvodnju [[plazminogen aktivator inhibitor-1]] i [[plazminogen aktivator inhibitor-2]]. === Živčani sustav === Angiotenzin II pojačava osjećaj žeđi, preko subfornikalnog organa u mozgu, smanjuje baroreceptorni releks i povećava želju za soli. Pojačava lučenje [[antidiuretski hormon\|antidiuretskog hormona]] (ADH) iz stražnjeg režnja [[hipofiza\|hipofize]] i lučenja [[ACTH]] iz prednjeg režnja. Dalje potencira oslobađanje [[noradrenalin]]a izravnim djelovanje na postganglijska simpatička vlakna. === Nadbubrežna žlijezda === Angiotenzin djeluje u kori nadbubrežne žlijezde tako što pojačavju oslobađanje aldosterona, hormona koji u bubrezima sadržava natrij i izlučuje kalij. === Mokraćni sustav === Ukupni učinak djelovanja angiotenzina II na funkciju bubrega (glomerularnu filtraciju) ovisi o lokalnim i sustavnim okolnostima u trenutnom vremenu obzirom na brojne učinke angiotenzina II u bubregu. U bubregu angiotenzin II izravno utječe na proksimalne tubule na povećanje reapsorpcije iona natrija. Učinak na glomerularnu filtraciju i protok krvi u glomerulu je složen. Povećanje sustavnog arterijskog krvnog tlaka povećava tlak u krvnim žilama glomerula, te konstrikcija aferentne (dovodne) i eferentne (odovodne) arteriole, pod utjecajem angiotenzina II, će ublažiti učinak porasta ili pada sustavnog tlaka tlaka na perfuziju glomerula, te dalje na glomerularnu filtraciju i ukupni gubitak tjelesnih tekućina. Učinak na otpor eferentne arteriole je izraženiji, tako što konstrikcija povećava hidrostatski tlak u kapilara golmerula i održava glomerularnu filtraciju. Visoke koncentracije angiotenzina II kontrahiraju glomerularni mezangij time smanjuje površinu glomerularne filtracije. Angiotenzin II djeluje i tako što pojačava osjetljivost tubuloglomerularne petlje. Angiotenzin II uzrokuje lokalno oslobađanje prostaglandina koji antagoniziraju renalnu vazokostrikciju. {{upozorenje-medicina}} [[Kategorija: Hormoni]] [[ca:Angiotensina]] [[cs:Angiotenzin]] [[de:Angiotensine]] [[dv:އެންޖީއޯޓެންސިން]] [[en:Angiotensin]] [[fa:آنژیوتانسین دو]] [[fr:Angiotensine]] [[id:Angiotensin]] [[it:Angiotensina]] [[he:אנגיוטנסין]] [[nl:Angiotensine]] [[ja:アンジオテンシン]] [[pl:Angiotensyna]] [[pt:Angiotensina I]] [[ru:Ангиотензин]] [[sr:Ангиотензин]] [[fi:Angiotensiini]] [[sv:Angiotensin]] [[vi:Angiotensin]] [[zh:血管紧张素]]

Angiotenzin: razlika između inačica