Graz: razlika između inačica

Graz se prvi put spominje [[1128.]] godine, a tada su ga naseljavali pretežno slavenski stanovnici. U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] je počeo proces kolonizacije južnoalpskog prostora. Izvorište kolonista bilo je njemačko govorno područje. S jačanjem obrta i trgovine dolazi do doseljavanja [[Bavarska|bavarskih]] kolonista u podgrađe koje se ubrzano razvijalo. Oni su postupno potisnuli slavenske starosjedioce. To je osim iz brojnih dokumenata vidljivo i u nazivu jer se jedno vrijeme mjesto nazivalo ''Bavarski Gradec'' (''Bayrisch-Grätz''). Ipak je u gradskoj toponimiji bila i dalje jasno vidljiva slavenska osnova na koju se postupno nadograđivalo njemačko govorno nazivlje.

U 12. stoljeću, vrijeme grofa [[Otokar III.|Otokara III.]] Traungovca, postao je glavni grad Štajerske. Pripadnik obitelji [[Habsburg]] [[Leopold III. Austrijski|Leopold III.]] proglasio je [[1379]]. godine štajerski Gradec-Graz prijestolnicom svoje države. Car [[Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik III.]] je deset godina iz Graza kao prijestolnice vladao [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]]. Car [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinand I.]] je svom sinu koji se zvao [[Karlo II., austrijski nadvojvoda|Karlo II.]] dao na upravu unutarnjoaustrijske zemlje ([[Štajerska]], [[Koruška]], [[Kranjska]] i [[Istra]]), a on je [[1564.]] godine odabrao Graz za glavni grad zemalja kojima je vladao. U Grazu, koji je tada imao 30.000 stanovnika, došlo je do izgradnje reprezentativnih zdanja. Karla je naslijedio sin Ferdinand koji je kasnije postao car. On je izgradio poznati mauzolej kraj katedrale u kojem je pokopan. Nakon njega Graz je prestao biti prijestolnica. U tom značajnom razdoblju je u Gradcu bio 1608. osnovan [[Collegium Croaticum Viennense|hrvatski kolegij]], koji je djelovao do 1624., kad se je preselio u [[Beč]].