Oaxaca de Juárez: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
povijest i znamenitosti |
||
Redak 2:
| ime = Oaxaca
| ime_genitiv = Oaxace
| izvorno_ime = Oaxaca de Juárez
| slika_panorama =
| veličina_slike = 275px
| opis_slike =
| slika_zastava =
Redak 136:
'''Oaxaca''', ili punim imenom '''Oaxaca de Juárez''', ([[Zapotečki jezik|zapotečki]]: ''La’a'', [[Mixtec (jezična porodica)|mikstečki]]: ''Ñuu Nunduva'', [[navatl]]: ''Huaxayacac'') glavni je i najveći grad istoimene [[Savezne države Meksika|meksičke države]] [[Oaxaca]]. Nalazi se na jugu, od [[Meksiko|Meksičkog]] gorja Sierra Madre do obala rijeke [[Atoyac]], na nadmorskoj visini od 1.555 metara. Broj stanovnika Oaxace, po podatcima iz 2006., iznosio je 265.006.
Grad Oaxaca je osnovan [[1532.]] godine. Nadimak ''la Verde Antequera'' ("Zelena Antequera") dobio je prema bivšem imenu - '''Nueva Antequera''', i činjenici da su brojne zgrade izgrađene od lokalnog zelenkastog kamena. Današnje ime mu potječe
U gospodarstvu grad se uglavnom oslanja na turizam koji se bazira na velikom broju građevina iz kolonijalnog razdoblja, ali i pretkolumbovskim spomenicima kultura naroda [[Zapotec]] i [[Mixtec]]. Grad je, zajedno s arheološkim lokalitetom Monte Alban, upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1987. godine<ref>Ricardo Rivera Rosas, [http://www.forumstat.tourisme.gouv.fr/ftp/ang_S5_6_oaxaca.pdf The measurement of the economic impact and damage to Oaxaca City tourism economy, after the sociopolitical movement in 2006.] {{en icon}} PDF izviješće iz 2008. god. s 9. internacionalnog foruma turističkih statistika.</ref>.▼
▲U gospodarstvu grad se uglavnom oslanja na turizam koji se bazira na velikom broju građevina iz [[kolonijalizam|kolonijalnog]] razdoblja, ali i pretkolumbovskim spomenicima kultura naroda [[Zapotec]] i [[Mixtec]]
{{Široka slika|Alameda de León Oaxaca Mexico.jpg|900px|<center>Fotografija od 360° trga ''Alameda de León'' u Oaxaca de Juárezu|50%|left}}
U gradu se svake godine održava cjelomjesečni kulturni [[festival]] ''Guelaguatza'' kojim se odaje počast domorodačkoj princezi Donaji koja je obezglavljena u godinama netom nakon španjolskog osvajanja Meksika<ref>[http://www.e-local.gob.mx/work/templates/enciclo/oaxaca/ Enciclopedia de los Municipios de Mexico-Oaxaca:Oaxaca de Juárez] {{es}} Preuzeto 28. studenog 2011.</ref>. Na festivalu se održavaju oaxacanski plesovi, glazba i izbor najljepše domorodačke ljepotice<ref>[http://www.oaxacainfo.gob.mx/?mod=topic&topic=guelaguetza Guelaguetza] na službenim stranicama općine Oaxaca {{es}} Preuzeto 28. studenog 2011.</ref>.
==Povijest==
[[Datoteka:His-map-oaxaca.jpg|mini|lijevo|<center>Povijesni plan grada iz 1877. godine]]
U uskoj dolini Oaxaca su postojala naselja Zapoteca i Mixteca dulje od 1.500 godina prije dolaska španjolskih [[konkvistador]]a. Najvažnija njihova naselja su bila obližnji Monte Alban i Mitla. [[Asteci]] su osvojili dolinu i osnovali grad '''Huaxyacac''', što znači "između drveća huaje" (lokalno drvo ''Leucaena leucocephala''). Na ovom strateškom mjestu ispod brda ''Cerro'' ("veliko brdo") ''del Fortín'' Asteci su kontrolirali Zapotečku prijestolnicu Zaachilu i trgovački put za [[Tehuantepec]] na meksičkoj visoravni.
Kada su Španjolci pod vodstvom kapetana Francisca de Orozca i oko 400 Asteka došli do grada 1521. godine, okončali su jedan od brojnih ratova Mixteca i Zapoteca. Odmah slijedeće godine su počeli graditi katedralu i španjolsko naselje neovisno od vlasti [[Hernán Cortés|Hernána Cortésa]] koji se smjestio u [[Tenochtitlan]]u. Cortes, koji je želio cijelo ovo područje za sebe, poslao je [[Pedro de Alvarado|Pedra de Alvarada]] da protjera doseljenike, no oni su se obratili izravno španjolskom dvoru koji im je odobrio naselje 1526. godine. Cortes ih je pokušao još jednom protjerati, ali su oni 1529. godine dobili zaštitu novog meksičkog potkralja [[Nuño de Guzmán|Nuña de Guzmána]], te su po njegovom rodnom gradu Antequeri, novo naselje nazvali '''Nueva Antequera'''. Tada je nastao pravilni plan ulica arhitekta Juana Peláeza de Berrioa<ref>[http://www.elclima.com.mx/fundacion_e_historia_de_oaxaca_de_juarez.htm Fundación e historia de Oaxaca de Juárez] {{es}} Preuzeto 29. studenog 2011.</ref>.
[[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]], dodijelio je naselju titulu grada 1532. godine kako bi se osamostalili od Cortesovog pritiska koji je posjedovao gotovo sva okolna naselja. Od 1696. do 30. rujna 1999. godine, Oaxacu je potreslo oko dvadesetak potresa jačih od 7 stupnjeva po [[Richterova ljestvica|Richterovoj ljestvici]].
God. 1821., nakon osamostaljenja Meksika, grad Oaxaca je postao sjedište istoimene pokrajine, a 1872. godine je imenu dodano i "de Juárez", u čast Benita Juáreza koji je ovdje započeo svoju političku karijeru.
Grad je 2006. goidne bio mjestom petomjesečnih protesta koji su započeli kao "nastavnički štrajk" u svibnju, a prerastao je u općedruštvene nerede u kojima je između ostalih ubijen i novinar-amater Brad Will. Naposljetku su 10.000 pripadnika federalne policije i vojske ugušili nerede 27. listopada 2006. godine, ali je osnovan pokret "Pučki savjet stanovnika Oaxace" (''Asamblea Popular de los Pueblos de Oaxaca'' ili APPO) koji su svojim djelovanjem doveli do nezadovoljstva naroda koji je na izborima 2010. godine smijenio guvernera Ulisesa Ruiza Ortiza i na čelo države doveo dotadašnjeg gradonačelnika Oaxace, Gabina Cué Monteaguda<ref>[http://thenews.com.mx/articulo/pri-loses-oaxacatakes-pan-states-1075 PRI loses Oaxaca, takes PAN states], Mexico City: The News, 5. srpnja 2010. {{en icon}} Preuzeto 29. studenog 2011.</ref>.
==Znamenitosti==
Moderan grad je, pošteđen evolucijom grada, nasreću sačuvao povijesno središte s ukupno 1.200 povijesnih spomenika. Glavni vjerski spomenici (katedrala, ''Santo Domingo, San Francisco, San Agustín, San Filipo Neri, Soledad,'' itd.), vrhunske patricijske gradske kuće (npr. dom Cortés), te cijela ulica u nizu s drugim stanovima čine skladu [[barok]]nu panoramu koja predstavlja primjer bivših kolonijalnih gradova čiji su spomenci ostali netaknuti. Fine arhitektonske kvalitete odlikuju i [[historicizam|historicističke]] zgrade iz 19. stoljeća.
<gallery>
Slika:Santo Domingo de Guzman Convent.JPG|<center>Crkva [[Sveti Dominik Guzman|svetog Dominika]]
Slika:FacadeOaxCathedral.jpg|<center>Katedrala Oaxace
Slika:Oaxaca centro.jpg|<center>Stara kolonijalna ulica u središtu grada
Slika:El teatro Macedonio Alcalá Oaxaca Mexico.jpg|<center>Kazalište ''Macedonio Alcalá''
Slika:APPO Guelaguetza.jpg|<center>Festival ''Guelaguetza''
</gallery>
==Izvori==
| |||