Razlika između inačica stranice »Schmalkaldski savez«

Dodano 14 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
(Nova stranica: mini|200px|poster saveza Schmalkaldski savez (njemački: Schmalkaldischer Bund) je bio obrambeni savez luteranskih knezova u Svetom...)
 
No edit summary
[[Datoteka:Schmallkalden.jpg|mini|200px|poster saveza]]
'''Schmalkaldski savez''' ([[njemački]]: Schmalkaldischer Bund) je bio obrambeni savez [[Luterani|luteranskih]] knezova u Svetom Rimskom Carstvu tijekom sredine 16. stoljeća. Iako je izvorno započet zbog vjerskih motiva ubrzo nakon početka protestantske reformacije, na kraju je postao pokret namijenjen zamijeni Svetog Rimskog Carstva kao izvor političke lojalnosti. [1] Iako nije bio prvi savez svoje vrste, za razliku od prethodnih formacija, kao što su liga Torgau, Schmalkaldski savez je imao značajnu vojsku za obranu svojih političkih i vjerskih interesa. Dobio je svoje ime po gradu Schmalkaldenu, u njemačkoj pokrajini [[Tiringija|Tiringiji]].
 
==Počeci i članovi==
[[Datoteka:Wartburg-Philipp.von.Hessen.JPG|mini|200px|Filip, zemaljski grof od [[Hessen]]a]]
 
Savez je službeno je osnovao [[27. veljače]] [[1531.]]<ref> http://en.wikisource.org/wiki/Catholic_Encyclopedia_%281913%29/Smalkaldic_League</ref> , Filip I., pokrajinski grof Hessena, i Ivan Fridrik I. Izborni knez Saske , dva najjača protestantska vladare tog vremena. <ref>Kagan. The Western Heritage, p. 360 </ref> Nastao je kao obrambeni vjerski savez , s članovima obećavajući obranu jedni drugima ako trebaju na njihovom teritoriju te da ne će biti napadnuti od strane Karla V, cara Svetog Rimskog Carstva.
[[Datoteka:Johann-Friedrich-1578.jpg|mini|200px|Ivan Frederik, saski izborni knez Saske]]
 
Savez je ubrzo postao više od teritorijalno-politički pokret, budući da je prekid sa Katoličkom crkvom nudio značajne ekonomske prednosti. U prosincu, 1535, savez je primao svakog tko bi se pretplatio na ''Augsburšku ispovijed'' te su se stoga Anhalt, [[Württemberg]], Pomorje, kao i slobodni carski gradove Augsburg, Hannover, Frankfurtu na Majni, i Kemptenu pridružili savezu.<ref> Acton, et al. The Cambridge Modern History, str. 233. </ref>
Godine 1535 [[Franjo I., francuski kralj|Franjo I. Francuski]] pridružio se savezu protiv Habsburgovaca, ali se kasnije povukao zbog vjerskih sukoba iznutra. [[Sulejman Veličanstveni]] je intervenirao diplomatski u korist približavanja, a poznato je da je poslao barem jedno pismo protestantskim knezovima Njemačke potičući ih na povežu s Franjom I. protiv cara Karla V.
 
Godine 1538, Schmalkaldski savez se udružio s nedavno reformiranom Danskom. Godine 1539. savez je stekao lige Brandenburg, koji je bio pod vodstvom Joachima II Hectora.<ref>Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. p. 119. </ref> Godine 1545 savez je stekao savezništvo od izbornog Palatinata, pod nadzorom izbornog kneza Fridrika III.<ref name="smith-121">Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. pp. 120–121. </ref>Godine 1544. Danska i Sveto Rimsko Carstvo su potpisali Sporazum iz Speyera, koji je definirao da će za vrijeme vladavine Kristijana III Danska će održati mirnu vanjsku politiku prema Svetom Rimskom Carstvu.
==Djelatnost==
Članovi saveza su se dogovorili da će osigurati 10.000 pješaka i 2.000 konjanika <ref>Wilde, Robert.[http://europeanhistory.about.com/library/weekly/aa051101a.htm The Schmalkaldic League, Part 1: Introduction and Creation ]</ref>za svoju međusobnu zaštitu. Oni su rijetko izazivali Karla izravno, ali su oduzeli Crkvi zemlju, prognali biskupa i katoličke knezove, i pomogali širenju luteranizma ucijeloj sjevernoj Njemačkoj. Martin Luther je planira predstaviti savezu Schmalkaldske članke, strožu protestantsku ispovijest, tijekom sastanka godine1537.<ref name="Smith-121">Smith, Henry Preserved. The Age of the Reformation. p. 121. </ref> Luther je nazočio kritičnim sastancima godine 1537, ali je proveo većinu svog vremena pateći od bubrežnih kamenaca.Vladari i knezovi čak su sastali u domu gdje Luther je bio boravio. Iako je Luther bio zamoljen pripremiti članke vjere koji će postati poznati kao Schmalkaldski članci, oni nisu bili formalno usvojeni u vrijeme sastanka iako su kasnije uključeni u Luteransku Ispovijed, u knjizi Saveza ,iz1580 , na njemačkom jeziku, te u latinskom prijevodu, u službeni latinski izdanje knjige Saveza, izdanja u Leipzigu iz 1584.
Anonimni suradnik