Bazilika Svetoga groba: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot Dodaje: sk:Bazilika Svätého hrobu |
m slika |
||
Redak 1:
[[Datoteka:
'''Bazilika svetoga groba''' naziv je za [[kršćani|kršćansku]] crkvu u [[Jeruzalem]]u u kojoj se štuje [[Kalvarija]] i [[Isus]]ov grob. [[Kršćani]] je štuju kao neprikosnovenu svetinju.
Nalazi se u [[Stari grad (Jeruzalem)|Jeruzalemskom starom gradu]], na mjestu gdje se nalazila [[Golgota]], brdo [[Krist]]ove
[[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg|mini
== Povijesni izvori ==
=== Bizantsko i arapsko razdoblje ===
[[Datoteka:Anastasia_Rotonda_4th_century_floor_plan_2.png|mini|250px|<center>Tlocrt bizantske Bazilike svetog groba, 4. st.]]
Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska|Cezareje]], [[Euzebije]], prije [[327]]., navodi da se
▲[[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg|mini|220px|lijevo|"Anastasis" bazilike svetoga groba. Jeruzalem (4. st.).]]
▲Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska|Cezareje]], [[Euzebije]], prije [[327]]., navodi da se "mjesto Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji ([[latinski jezik|lat.]] ''Aelia Capitolina'' bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon [[135]].), sjeverno od brda [[Sion]]", unatoč tome što je ondje već dugo postojao kult božice [[Afrodita|Afrodite]].
Prema istom Euzebiju, upravo su ova kršćanska sjećanja omogućila rušenje hramova i izgradnju kršćanskoga svetišta. Naime, [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], prema [[rimsko pravo|rimskom pravu]] nije mogao zapovijediti rušenje nekog hrama, osim u slučaju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo svetište. Rimski car [[Konstantin I. Veliki]] daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od [[327]]. do [[335]]. godine.
Redak 17:
Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, ''Anastasis'', premda više puta obnavljan, te još pokoji zid i temelji.
Crkvu su [[614]]. razorili [[Perzija|Perzijanci]], a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem [[1009]]. godine.
[[Datoteka:Holy sepulchre.jpg|mini|
[[Datoteka:Dehio 9 Church of the Holy Sepulchre Floor plan.jpg|mini|250px|<center>Tlocrt Bazilike Svetog groba iz 19. st.]]
=== Križarsko razdoblje ===
▲[[Datoteka:Holy sepulchre.jpg|mini|250px|desno|Današnje pročelje bazilike svetoga groba iz križarskog je razdoblja (12. st.).]]
Nakon dolaska [[križarski ratovi|križara]] u Jeruzalem [[1099]]. godine, počinju radovi na obnovi crkve, a završavaju [[1141]]. Iz toga doba potječe južni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, središnji dio današnje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kružni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti.
Redak 40:
[[1927]]. Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je građevini nanio velika oštećenja. Obnova, započeta [[1960]]., pružila je mogućnost još boljega upoznavanja njezine povijesti te [[topografija|topografije]] ovog mjesta u 1. st., to jest u vrijeme Isusa Krista.
[[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|
== Današnje stanje ==
▲[[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|350px|desno|Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak [[2006]].)]]
Bazilika Svetog groba i danas je vođena prema pravilima "Statusa quo" i, premda povremeno dolazi do nesporazuma među različitim kršćanskim zajednicama, obično ne dolazi do sukoba.
| |||