Bazilika Svetoga groba: Razlika između inačica

m
slika
m (r2.6.4) (robot Dodaje: sk:Bazilika Svätého hrobu)
m (slika)
[[Datoteka:Anastasia_Rotonda_4th_century_floor_plan_2Jerusalem Holy Sepulchre BW 23.pngJPG|mini|250px|desno300px|<center>Tlocrt bizantske bazilike'''Bazilika svetog groba,''' 4.u st.[[Stari grad (Jeruzalem)|Jeruzalemskom starom gradu]]]]
'''Bazilika svetoga groba''' naziv je za [[kršćani|kršćansku]] crkvu u [[Jeruzalem]]u u kojoj se štuje [[Kalvarija]] i [[Isus]]ov grob. [[Kršćani]] je štuju kao neprikosnovenu svetinju.
 
Nalazi se u [[Stari grad (Jeruzalem)|Jeruzalemskom starom gradu]], na mjestu gdje se nalazila [[Golgota]], brdo [[Krist]]ove Kalvarije[[Pasija|Pasije]]. To je mjesto u 1. stoljeću bio napušteni kamenolom izvan jeruzalemskih zidina, a oko njega bilo je smješteno groblje čiji su ostaci i danas vidljivi. Nakon [[135]]. [[Rimljani]] na ovom mjestu grade kompleks [[hram]]ova.
[[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg|mini|220px|lijevo|"<center>''Anastasis"'' bazilikeBazilike svetoga groba. Jeruzalemiz (4. st.).]]
 
== Povijesni izvori ==
 
=== Bizantsko i arapsko razdoblje ===
[[Datoteka:Anastasia_Rotonda_4th_century_floor_plan_2.png|mini|250px|<center>Tlocrt bizantske Bazilike svetog groba, 4. st.]]
 
Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska|Cezareje]], [[Euzebije]], prije [[327]]., navodi da se "mjesto "Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji ([[latinski jezik|lat.]] ''Aelia Capitolina'' bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon [[135]].), sjeverno od brda [[Sion]]", unatoč tome što je ondje već dugo postojao kult božice [[Afrodita|Afrodite]].
[[Datoteka:Holy sepulchre Anastasis.jpg|mini|220px|lijevo|"Anastasis" bazilike svetoga groba. Jeruzalem (4. st.).]]
Kršćanski pisac [[Origen]] ([[3. stoljeće]]) govori o židovskoj predaji po kojoj se [[Adam]]ov grob nalazio na mjestu Isusova razapinjanja, to jest na Kalvariji. Biskup [[Cezareja Primorska|Cezareje]], [[Euzebije]], prije [[327]]., navodi da se "mjesto Lubanje (tj. Golgote ili Kalvarije), gdje je Krist razapet, još i danas pokazuje u Aeliji ([[latinski jezik|lat.]] ''Aelia Capitolina'' bilo je rimsko ime Jeruzalema nakon [[135]].), sjeverno od brda [[Sion]]", unatoč tome što je ondje već dugo postojao kult božice [[Afrodita|Afrodite]].
 
Prema istom Euzebiju, upravo su ova kršćanska sjećanja omogućila rušenje hramova i izgradnju kršćanskoga svetišta. Naime, [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]], prema [[rimsko pravo|rimskom pravu]] nije mogao zapovijediti rušenje nekog hrama, osim u slučaju dokaza da je ondje prethodno postojalo neko drugo svetište. Rimski car [[Konstantin I. Veliki]] daje izgraditi ovu baziliku, a radovi traju od [[327]]. do [[335]]. godine.
Od te trodjelne crkve danas je vidljiv samo okrugli dio, ''Anastasis'', premda više puta obnavljan, te još pokoji zid i temelji.
Crkvu su [[614]]. razorili [[Perzija|Perzijanci]], a nakon obnove, ponovno i kalif Hakem [[1009]]. godine.
[[Datoteka:Holy sepulchre.jpg|mini|250px|desnolijevo|<center>Današnje pročelje bazilike svetoga groba iz križarskog je razdoblja (12. st.).]]
 
[[Datoteka:Dehio 9 Church of the Holy Sepulchre Floor plan.jpg|mini|250px|<center>Tlocrt Bazilike Svetog groba iz 19. st.]]
=== Križarsko razdoblje ===
 
[[Datoteka:Holy sepulchre.jpg|mini|250px|desno|Današnje pročelje bazilike svetoga groba iz križarskog je razdoblja (12. st.).]]
Nakon dolaska [[križarski ratovi|križara]] u Jeruzalem [[1099]]. godine, počinju radovi na obnovi crkve, a završavaju [[1141]]. Iz toga doba potječe južni ulaz s dvama porticima, od kojih je i danas jedan glavni ulaz u crkvu, središnji dio današnje crkve s malom kupolom i deambulatorijem (kružni prolaz iza oltarnog prostora), te dvije kapele u kripti.
 
 
[[1927]]. Jeruzalem je pogodio razoran potres koji je građevini nanio velika oštećenja. Obnova, započeta [[1960]]., pružila je mogućnost još boljega upoznavanja njezine povijesti te [[topografija|topografije]] ovog mjesta u 1. st., to jest u vrijeme Isusa Krista.
[[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|350px|desno300px|<center>Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak [[2006]].)]]
 
== Današnje stanje ==
 
[[Datoteka:Holy_sepulchre_mass.jpg|mini|350px|desno|Rimokatolički patrijarh Jeruzalema, Michael Sabbah, služi misu pred kapelom Isusova groba na Veliki četvrtak [[2006]].)]]
Bazilika Svetog groba i danas je vođena prema pravilima "Statusa quo" i, premda povremeno dolazi do nesporazuma među različitim kršćanskim zajednicama, obično ne dolazi do sukoba.