Hrvatska narodna zajednica: razlika između inačica

Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje [[Ante Starčević|starčevićanske]] stranke pod [[pravaši|pravaškim]] imenom. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila Hrvatsku narodnu zajednicu (HNZ), koja je imala ulogu etablirati [[pravaštvo]] u Bosni i Hercegovini. HNZ su podupirali franjevci, seljački stalež te nisko obrtništvo. Stranku je predvodio dr. [[Nikola Mandić]], a od ostalih odličnika se ističu dr. Ivo Pilar, [[Savfet-beg Bašagić]], književnik [[Hamid Ekrem Sahinović]], [[Jozo Sunarić]]. Imali su i pomoć i od zemaljskog poglavara BiH baruna [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]]. HNZ se zalagao za suradnju katolika i muslimana – nasuprot sarajevskomu nadbiskupu [[Josip Stadler|Stadleru]] – te za ujedinjenje [[Banska Hrvatska|Banske Hrvatske]] i Bosne i Hercegovine, kao treće federalne jedinice u Monarhiji. Pilar i njegovi pristaše su ranije blisko surađivali s nadbiskupom Stadlerom i njegovom [[Hrvatska katolička udruga|Hrvatskom katoličkom udrugom]], ali su se od nje odvojili jer je inzistiranje na ujedinjenju BiH s Hrvatskom izazvalo otpor muslimanskih i [[Srbi|srpskih]] političara okupljenih u [[Muslimanska narodna organizacija|MNO]]-u i [[Srpska narodna organizacija|SNO]]-u. Pilar je Stadleru zamjerao "pretjerani" [[katolicizam]], iako su kasnije, u vrijeme I. svjetskog rata opet surađivali, a zajedno su bile i dio [[Svepravaška organizacija|Svepravaške organizacije]] ([[1911.]] - [[1913.]]).