Ivan Gabelica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 19:
[[Pad komunizma|Padom komunizma]] 1989. uslijedile su demokratske promjene te se uključio u procese osnivanja [[demokracija|demokratskih]] političkih stranaka.
Osamostaljenjem Hrvatske uskoro je postao zastupnik u [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom državnom saboru]] u [[Treći saziv Hrvatskog sabora|3. sazivu]].
4. studenoga [[1989.]] godine je bio dijelom čelne skupine antikomunističkih disidenata i hrvatskih domoljuba u kojoj su još bili dr. [[Marko Veselica]], dr [[Vladimir Veselica]], a koja je osnovala [[Hrvatska demokratska stranka|Hrvatski demokratski savez]] (kasnija Hrvatska demokratska stranka). Nakon što je stranka doživjela dva izborna poraza, odlučio je odvojiti se te je 12. prosinca [[1992.]] godine osnovao [[HČSP|Hrvatsku čistu stranku prava]].
Kao publicist se bavi istraživanjem i proučavanjem NDH i ustaštva, jer potonje smatra revolucionarnom granom pravaštva. Istražuje ustaše i ustaški pokretu, radi utvrđivanja istine o njima, budući da se u postojećoj hrvatskoj ali i historiografiji diljem svijeta znanstveni sudovi o tim dvoma temelje isključivo na velikosrpskoj i jugokomunističkoj promidžbi, što smatra neodrživim.
Kritizira prvog hrvatskog predsjednika dr [[Franjo Tuđman|Franju Tuđmana]] zbog toga što "Hrvatsku nije oslobodio jugoslavenstva i komunizma", 50 godina nametanih jugokomunističkih mitova i povijesnih laži, a suprotne su moralu, istini i interesima hrvatskoga naroda, što je potpisao [[Daytonski sporazum]] u vrijeme kad je Hrvatska bila na vrhuncu vojne moći, a koji je Srbuna dao najbogatije dijelove BiH koji su inače bili pretežno naseljeni Hrvatima (Bosanska Posavina) i Muslimanima (Podrinje), zbog toga što je donio ustavni zakon o suradnji Hrvatske s [[MKSJ|Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu]] čime je Tuđman dopustio inozemnom sudu suditi hrvatskim generalima i inim hrvatskim časnicima te što je dopustio lopovluka u privatizaciji.
== Djela ==
|