Hrvatska građanska i seljačka zaštita: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 6:
Tijekom travnja i svibnja [[1932.]] došlo je do pojedinačnih izgreda u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (okršaji seljaka i žandara, napadi na žandarske stanice, [[Velebitski ustanak]]). HSS je osuđivao ustaške terorističke akcije navodeći da je moguće "izboriti hrvatska prava bez posezanja za nasiljem i silom". No, kako su se pojačavale suprotnosti između Pavelića i Mačeka za utjecaj među Hrvatima, i Maček je posegnuo za mogućom upotrebom sile. To je podrazumijevalo i osnivanje vlastitih poluvojnih snaga. Takve su namjere postojale već nakon atentata na hrvatskoga intelektualca [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] do kojega je došlo [[1931.]] godine, kao i nakon pokušaja atentata na [[Mile Budak|Milu Budaka]] tijekom [[1932.]] godine. Tako su tijekom [[1932.]] i [[1933.]] Mačekovi ljudi u nekoliko općina osnovali ilegalne borbene organizacije koje su bile prethodnice Seljačke zaštite.<ref name="sabrina"/> Vodstvo HSS-a u Zagrebu je u proljeće [[1935.]] uspostavilo neke ilegalne organizacije. Iako je HSZ službeno osnovan tek [[1936.]], već tijekom [[1934.]] i [[1935.]] u većim hrvatskim gradovima osnovane su postrojbe za samoobranu, vjerne Mačeku.<ref name="sabrina"/>
 
U proljeće [[1936.]] vodstvo HSS-a izdalo je okružnicu s uputama za svoje vodeće članove, u kojima je upozoreno da vlast, odnosno nova vladajuća [[Jugoslavenska radikalna zajednica]], koristi ilegalne četničke organizacije za napade na Hrvate, zbog čega je nužno uspostaviti hrvatske poluvojne postrojbe za samoobranu.<ref name="sabrina"/> Na temelju toga došlo je do osnutka HSZ-a u koji su trebali biti mobilizirani svi tjelesno sposobni Hrvati stari između 25 i 40 godina.<ref name="sabrina"/> Ubrzo su nove postrojbe HSZ-a započele djelovati u nekoliko hrvatskih sela, gdje su svaki dan izvodile vojne vježbe. U listopadu [[1936.]] [[Vlatko Maček|Maček]] je potpisao upute za djelovanje HSZ-a koje su imale 42 stranice. Dok je [[Beograd]]ski režim smatrao da je ovo početak oružane pobune Hrvata, predstavnici HSS-a inzistirali su na tome da je zadaća HSZ-a u potpunosti obrambena, usmjerena protiv [[Četnici u Prvoj Jugoslaviji|četnika]] i [[KPJ|komunista]]. Do kraja siječnja [[1937.]] vlasti su pretpostavljale da HSZ ima ukupno 13.915 članova, pri čemu je najviše zaštitara, njih 1.445, bilo u [[Donja Stubica|Donjoj Stubici]], zatim 1.200 u [[Koprivnica|Koprivnici]] i 1.200 u [[Ludbreg|Ludbregu]]. TijekomS vremenom su se zaštitari sve češće sukobljavali te ih je režim počeo doživljavati kao prijetnju, pa je tijekom [[1937.]] naloženo je organima vlasti da uhićuju ''zaštitare''.<ref name="sabrina"/>
 
== Ustroj i djelovanje ==
[[Datoteka:Zastita trubac.jpg|mini|desno|250px|Trubač Hrvatske građanske zaštite]]
[[File:Mačekova koračnica.ogg|thumb|lijevo|Ivo Muhvić: Mačekova koračnica]]
Uspostavom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] Zaštita je dobila slobodu djelovanja, pa je i broj pripadnika porastao. HSZ prije Drugog svjetskog rata imala je, procjenjuje se, oko 200.000 članova na području [[Hrvatska|Hrvatske]] te oko 4.000 u [[Zagreb]]u, kao Hrvatsku građansku zaštitu.<ref name="ivan"/> Prvotno su njeni pripadnici bili naoružani samo štapovima-batinama, po čemu su i bili prozvani "batinaši". Međutim, postupnoubrzo dobivaju i lako naoružanje. Postupno se Zaštita sve bolje organizirala, tako da je dobila odore s oznakama činova. Osnovane su i tri bojne, konjanički i motorizirani odred.<ref name="ivan"/> Zapovjednici su bili [[Đuro Kemfelj]] i [[Zvonko Kovačević]], a sjedište je bilo na adresuadresi [[Ilica]] 44.<ref name="ivan"/> Kako je glavna zadaća HSZ-a bila zaštititi hrvatske seljake od srpskih poluvojnih organizacija i osigurati određenu mjeru mira i sigurnosti na mjesnoj razini, često su se sukobljavali sa [[Žandarmerija|žandarima]] i poluvojnim organizacijama koje su imale potporu režima, poput Mlade Jugoslavije i [[Četnici u Prvoj Jugoslaviji|četničkih udruženja]], kao i novih sličnih organizacija kao što su [[Orjuna]] i SRNAO, ali i [[komunisti]]ma.<ref name="sabrina">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100809 Ramet, Sabrina; 2010., Vladko Maček i Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.1 Svibanj 2011.]</ref>
 
Hrvatski skladatelj [[Ivo Muhvić]] skladao je i Mačekovu koračnicu,<ref name="osrh"/> koja je vjerojatno služila za potrebe Hrvatske zaštite. Danas je popularna koračnica koju izvodi [[orkestar Hrvatske vojske]].<ref name="osrh">[http://www.osrh.hr/data/orkestar_en.asp OSRH, puhaći simfonijski orkestar Oružanih snaga RH]</ref>
 
=== Djelovanje u Banovini Hrvatskoj ===
 
Kako [[Banovina Hrvatska]] nije imala žandarmeriju na svom teritoriju pod svojom kontrolom (mada je to konstantno pokušavala dobiti, i konačno dobila tek [[6. travnja]] [[1941.]], na dan bombardiranja [[Beograd]]a i raspada [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], pa tako i nestanka Banovine<ref name="ivan"/>), Zaštita je sve više postajala značajna poluga vlasti. Zaštitari su se često sukobljavali s komunistički i ustaški nastrojenim prosvjednicima, čuvajući javni poredak. Kako se planirala sve veća autonomija Banovine, bila je želja mnogih da Zaštita postane jezgra buduće hrvatske vojske.<ref name="sabrina"/>
 
== Uloga HSZ-a u raspadu Jugoslavije ==
[[Datoteka:Hrvatska zastita Vis.jpg|mini|desno|300px|HSZ na [[Vis]]u, [[1935.]]]]
Nakon napada [[Sile Osovine|sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i proglašenja [[NDH|hrvatske države]] [[10. travnja]] [[1941.]], desno krilo HSS-a odmah je pristupilo [[Ustaše|ustašama]].<ref name="sabrina"/> HSZ se stavio na raspolaganje novim vlastima čuvajući javne ustanove i razoružavajući i zarobljavajući jedinice jugoslavenske vojske. ČuvaoZaštita je čuvala javne zgrade, ceste i mostove, kao i vojna i druga skladišta, ali i privatno vlasništvo i osiguravaoosiguravala red i mir.<ref name="sabrina"/> [[19. travnja]] [[1941.]] [[Slavko Kvaternik]] donosi rješenje kojim se Hrvatska građanska zaštita iz [[Zagreb]]a uključuje u [[Domobranstvo]] zbog svojih zasluga i nosi naziv "Hrvatski zaštitni lovci".<ref name="ivan"/> Unatoč neizmjernim zaslugama za mirni prijenos vlasti, ostale formacije HSZ-a i HGZ-a su raspuštene i razoružane, budući da [[Ustaše|ustaško]] vodstvo nije imalo povjerenja u njihovu vjernost. Nakon toga, jedna bojna HZL je poslana u [[Sarajevo]] da uspostavi red, a nakon toga su i oni razoružani te ih je Kvaternik poslao u Zagreb.<ref name="ivan"/>
 
== Vanjske poveznice ==
 
*[http://www.hic.hr/citali-stepinac.htm Zločini u Kraljevini Jugoslaviji nad hrvatskim stanovništvom]
Nakon napada [[Sile Osovine|sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]] i proglašenja [[NDH|hrvatske države]] [[10. travnja]] [[1941.]], desno krilo HSS-a odmah je pristupilo [[Ustaše|ustašama]].<ref name="sabrina"/> HSZ se stavio na raspolaganje novim vlastima čuvajući javne ustanove i razoružavajući i zarobljavajući jedinice jugoslavenske vojske. Čuvao je javne zgrade, ceste i mostove, kao i vojna i druga skladišta, ali i privatno vlasništvo i osiguravao red i mir. [[19. travnja]] [[1941.]] [[Slavko Kvaternik]] donosi rješenje kojim se Hrvatska građanska zaštita iz [[Zagreb]]a uključuje u [[Domobranstvo]] zbog svojih zasluga i nosi naziv "Hrvatski zaštitni lovci".<ref name="ivan"/> Unatoč neizmjernim zaslugama za mirni prijenos vlasti, ostale formacije HSZ-a i HGZ-a su raspuštene i razoružane, budući da [[Ustaše|ustaško]] vodstvo nije imalo povjerenja u njihovu vjernost. Nakon toga, jedna bojna HZL je poslana u [[Sarajevo]] da uspostavi red, a nakon toga su i oni razoružani te ih je Kvaternik poslao u Zagreb.<ref name="ivan"/>
*[http://www.tartajun.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=82 HSZ u Dolu, 1937.]
*[http://www.tartajun.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=64&Itemid=82 crohis.hr, galerija fotografija HSS-a i HSZ-a tridesetih godina]
*[http://www.posavski-vremeplov.com/zapisi-o-zemlji/uspostava-banovine-hrvatske/ posavski vremeplov, Vladko Maček: Memoari, o uspostavi Banovine Hrvatske i ulozi HSZ-a]
*[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7280.pdf Nikola Žutić: Hrvatski narodni pokret 1935. - 1937. (srpska historiografija)]
 
== Izvori ==