Budislav Grga Angjelinović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Grga Budislav Anđelinović premješteno na Grga Budislav Angjelinović: I u HE. -- http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=69448 Angjelinović, Budislav Grga
sitn. uskl.
Redak 1:
'''Grga Budislav AnđelinovićAngjelinović''' rođen na [[Hvar]]u godini 1886. Studirao je pravo u [[Zagreb]]u, [[Prag]]u i [[Lavov]]u, a doktorirao je u Zagrebu i Lavovu. Publicist i političar. Bio je odgovoran za gušenje [[Pobuna hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918]] i svojedobni masakr na [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgu bana Josipa Jelačić]] u [[Zagreb]]u. Službeni je izvještaj glasio da je u tome maskru poginulo 13 ljudi (od toga 9 vojnika), a ranjeno 17 ljudi (od toga 10 vojnika). Radi tog krvoprolića zavladalo je u Zagrebu ogorčenje kojemu ipak nitko nije smio javno dati izražanja, da ne bude uhicen. Novine su morale šutjeti, da ih ne stigne sudbina pravaškog dnevnika "Hrvatska", kojemu je šef policije dr. Grga AnđelinovićAngjelinović 4. prosinca 1918. zabranio daljnje izlazenje. Ubijeni su Slavko Šćukanec, Sent Martoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar, Miloš Mrse, Mato Gašparević, Mijo Staničar, Stjepan Jureša, Josip Lupinski, Ferdo Varšec, Nikola Ivša, Dragutin Kostelc, Andro Martinko i Antun Tašnar-Jurčić.
 
 
Redak 10:
Pokrenuo je ideju za stvaranje Narodnog vijeća SHS i 1918. postao njegov tajnik, a zatim povjerenik Sekcije za organizaciju i agitaciju, a 28. 10. 1918. imenovan je za povjerenika za javni red i sigurnost u Zagrebu. U toj funkciji organizirao je gušenje pobune 53. i 25. pukovnije u Zagrebu. Više je puta biran za narodnog poslanika u Skupštinu u Beogradu. Izborom za poslanika u beogradsku Skupštinu prestaje biti članom Hrvatske stranke prava, koju napusta 1919. i pristupa Demokratskoj stranci Ljube Davidovića, u kojoj ostaje do 1928. Kasnije je osnovao Jugoslavensku nacionalnu stranku.
 
Nakon atentata na Stjepana Radića u Narodnoj skupštini u [[Beograd]]u 20. 6. 1928., AnđelinovićAngjelinović je imenovan ministrom građevina u vladi dr. Andreja Korošeca. Nakon uvodenja Šestosiječanjske diktature 1929. imenovan je za opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Pragu, a poslije u Beču.
 
Do travanjskog sloma Kraljevine Jugoslavije često je mijenjao ministarske ili veleposlaničke dužnosti, a u travnju 1941., s raspadom Jugoslavije, AnđelinovićAngjelinović bježi u inozemstvo i priključuje se [[četnici|četnickim]] [[politika|političkim]] krugovima. Zabilježeni su podaci da je tijekom ratnih godina 1942. i 1943. pisao tekstove u kanadskom ''Srpskom glasniku'' i četnickom listu ''Novosti''.
 
[[Danijel Crljen]] bio je uvjeren da je AnđelinovićAngjelinović bio pripadnik masonske lože koja je zagovarala Jugoslaviju.
 
==Smrtonosna paljba==
 
Najzanimljiviji dio biografije dr. Grge Budislava AnđelinovićaAngjelinovića je gušenje [[pobuna hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918|pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918]]. na Trgu bana Josipa Jelačića, te suradnja s četnicima tijekom ratnih godina. Prosinačku pobunu koju je po zapovijedi dr. Grge Budislava AnđelinovićaAngjelinovića u krvi ugušila policija - mornari i srpski sokolovi - kasnije su svojatali i ustaše i partizani.
 
==Značajna obitelj==
 
Obitelj AnđelinovićAngjelinović je poznata i značajna u političkom i javnom životu Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća. Iz nje su potekli pravnik i publicist Berislav (glasoviti [[Orjuna|orjunaš]] i poznati policijski batinaš, op.a.), književnik Danko, liječnica Goroslava i pjesnikinja Smiljana. Dr. Grga Budislav je brat od djeda hrvatske političarke [[Vesna Pusić|Vesne Pusić]].
 
==Suradnik popa Đujića==
 
Tijekom rata Grga AnđelinovićAngjelinović kao jugoslavenski orijentiran [[Hrvat]], u makjavelističkom je duhu "priskako u pomoć pobjednicima", bio je suradnik četnickog vojvode [[Pop Đujić|popa Đujića]] i kanadskih [[četnici|četnika]].
 
Razloge pobune sami vojnici kasnije su ovako objašnjavali: "U uzornom redu stupahu postrojbe u pravcu Jelačićevog trga uz ogromnu pratnju rodoljubnog građanstva. Naša je namjera bila proglasiti slobodnu hrvatsku republiku. Uz to se putem izražavalo veliko narodno ogorčenje protiv Srba povicima: "Dolje srpska dinastija! Dolje kralj Petar! Dolje srpski militarizam!"
 
"Riječ", Zagreb, br. 98. 30. travnja 1921., donosi govor dr. Grge Budislava AnđelinovićaAngjelinovića u beogradskoj Skupštini od 26. 4. 1921. u kojem je oštrim tonom napao hrvatsku pravašku politiku, kojoj je donedavno sam pripadao, da nerado gleda na ujedinjenu Kraljevinu SHS i da pokušava isprovocirati nove nerede u Hrvatskoj. "Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irska, mi ćemo opet biti žandari", kazao je AnđelinovićAngjelinović. Na to glas iz publike: "Vi u tome imate prakse." Na ovo je dr. AnđelinovićAngjelinović progovorio o svojoj praksi u Zagrebu i pred skupštinskim poslanicima ponovio sto je to ucinio u Zagrebu:
 
Po svojoj dužnosti smatrao sam da treba prvi da počnem i ja se tim krvavim rukama ponosim, kazao je dr. Grga Budislav Angjelinović nakon pokolja hrvatskih prosvjednika protiv uspostave Jugoslavije. Premda je znao da je riječ tek o manifestaciji, AnđelinovićAngjelinović je svjesno želio proliti krv da bi se u Beogradu mogao hvaliti kako je on umirio Zagreb
 
== Vanjske Poveznice ==
Redak 40:
 
 
{{GLAVNIRASPORED:AnđelinovićAngjelinović, Grga Budislav }}
[[Kategorija:Biografije, Hvar]]
[[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]