Jean Calvin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 78.3.87.102, vraćeno na zadnju inačicu suradnika EmausBot |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
== Životopis ==
Porijeklom je iz francuske srednje klase, a njegov otac je bio odvjetnik specijaliziran za građansko i kanonsko pravo.<ref name="moljac">http://www.moljac.hr/biografije/calvin.htm</ref> Studirao je [[latinski jezik]] u [[Pariz|Parizu]] (Collège de la Marche i Collège de Montaigu) i pravo u [[Orléans]]u, gdje je razvio interes za [[teologija|teologiju]].<ref name="moljac"/> Također je studirao pravne i humanističke znanosti. U svim prilikama govorio je učeno, čak i kad bi propovijedao pred mnoštvom ljudi. Njegov način ophođenja uvijek je bilo klasičan, sustavan s malo humora. Kao verbalnim oružjem služio se isključivo sirovom logikom i autoritetom učitelja, ne služeći se demagogijom. Pisao je na francuskom i u tom pogledu bio je pionir u modernom razvitku materinjeg jezika. Također se služio grčkim i hebrejskim jezikom.
Pod utjecajem [[Martin Luther|Martina Luthera]] prešao je na [[protestantizam]] i [[1533]]. odrekao se [[katoličanstvo|katoličke crkve]]. <ref name="moljac"/> U [[Bourges]]u i drugim mjestima počeo je propovjedati reformirane doktrine, ali je bio prisiljen napustiti [[Francuska|Francusku]] kako bi izbjegao katoličke progone. <ref name="moljac"/> Dana [[23. kolovoza]] [[1535]]. uputio je francuskom kralju [[Franjo I.|Franji I.]] pismo u kojem ga je oštro kritizirao zbog vjerske neslobode unutar kraljevstva. To pismo poslužilo mu je kasnije kao predgovor u njegovoj knjizi ''Ustanova kršćanske vjere'' (L'Institition de la religion chrétienne) prilikom izlaska prvog izdanja u ožujku [[1536]]. godine, koja je objavljena u [[Basel]]u ([[Švicarska]]) nakon što se tamo sklonio od vjerskog progona. Zanimljivo je spomenuti da je to prvo izdanje tiskano ne na francuskom već na latinskom jeziku. To prvo izdanje postaje ideologija francuskog protestantizma. Drugo izdanje knjige ugledalo je svjetlo dana [[1539]]. godine, a prvo izdanje na francuskom jeziku objavljeno je [[1541]]. godine. Za svoju knjigu ''Ustanova kršćanske vjere'' rekao je: "To je više Božje nego moje djelo., te je za svoj moto uzeo geslo - Omnia ad Dei gloriam." U tom djelu izložio je svoje učenje koje propagira tezu da država treba podržavati crkvu, da biblijski autoritet mora nadjačati crkvenu tradiciju i da sakramenti (premda vrijedni) nisu bitni za vjeru.<ref name="moljac"/> Govoreći o [[Sveti Pavao|Pavlovom]] opisu
U svom pismu [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu V.]] izrazio je svoj stav prema [[Sveta Stolica|Svetoj Stolici]]: „Poričem da je ta Stolica... namjesnik Kristov, koji, razjareno progoneći Evanđelje, svojim ponašanjem pokazuje da je antikrist.“
Redak 14:
Godinu dana kasnije ([[1541.]]) Ženevljani su ga pozvali da se vrati u grad što je i učinio. U [[Ženeva|Ženevi]] osniva novu frakciju protestantizma - [[kalvinizam]]. Kada je od gradske općine dobio potvrdu za svoju novu vjeroispovijest utemeljio je teokraciju koja je nadzirala skoro sve gradske poslove i širila Calvinovu verziju reformacije po [[Francuska|Francuskoj]] i [[Švicarska|Švicarskoj]]. Ženeva na taj način postaje važno središte europske, a prije svega francuske Reformacije.
Godine [[1546]]. [[Michael Served y Reves]] kritizirao je Calvinovo najznačanije djelo, što je razljutilo Calvina koji je tada izjavio: "Ako ikada dođe ovdje i ako ja budem ikakva vlast on ovo mjesto neće napustiti živ.". Prije toga njih dvojica sreli su se u [[Pariz]]u [[1534.]] godine kada je Served y Reves izložio svoje negativno mišljenje Calvinu o njegovu novom djelu ''Christianismi Restitutio'', koje je tiskano [[1553.]] godine. Calvin je preminuo [[27. svibnja]] [[1564.]] godine u Ženevi u 55. godini života.
== Utjecaj ==
Redak 20:
Kao otac Reformske teologije ostavio je bogato naslijeđe protestantizmu sistematizirajući njegovu doktrinu i organizirajući ga kao crkvenu disciplinu. Njegovi komentari, koji obuhvaćaju veći dio [[Novi zavjet|Novog]] i [[Stari zavjet|Starog zavjeta]], sabrani su i objavljeni [[1617]]. godine. Zanimljivo je spomenuti da je Kalvinistička crkva pored općih protestantskih principa (osnova vjere [[Sveto pismo]], odbacivanje ikona, odricanje od skupih crkvenih obreda, celibata i dr.), usvojila i posebnu dogmu o predestinaciji.
Možda je zanimljivo spomenuti da je Calvinovo prezime izvorno na francuskom glasilo '''Cauvin''', ali je (sukladno dobu u kojem je živio) latinizirano u ''Calvinus''. Također je iz nekog nepoznatog razloga ovaj reformator gdjekad označavan i kao Maître Jean C. Jean Calvin. Njegovo učenje snažno je utjecalo na [[Hugenoti|hugenote]] u [[Francuska|Francuskoj]], protestante u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Nizozemska|Nizozemskoj]], te na [[puritanci|puritanski pokret]] u [[Engleska|Engleskoj]] i Sjevernoj Americi ([[SAD|Sjedinjene Države]], [[Kanada]]) i skandinavske zemlje. U hrvatske krajeve [[kalvinizam]] je došao preko njemačkih doseljenika. Danas je kalvinista najviše u [[istočna Hrvatska|istočnoj Hrvatskoj]], uglavnom Nijemaca, Mađara i Slovaka.
==Izvori==
{{barok}}▼
{{moljac|calvin.htm}}
{{Izvori}}
▲{{barok}}
{{GLAVNIRASPORED:Calvin, Jean}}
[[Kategorija:Biografije, Francuska]]
Line 35 ⟶ 38:
{{Link FA|en}}
{{Link FA|hu}}
<!-- interwiki -->
[[af:Johannes Calvyn]]
[[als:Johannes Calvin]]
|